Danas postoje prilično pouzdani dokazi u prilog tome da je nekada postojao jedinstveni jezik u svijetu. Sumerska literatura aludira na ovu činjenicu u više navrata.
Lingvistima je tada pomogla ova teorija pri razvrstavanju jezika. Ali, što je s kulom i jezičnom pomutnjom do koje je došlo prilikom gradnje Babilonske kule (Post 11)?
Arheologija je otkrila da je Ur-Namu, kralj Ura od 2044. do 2007. prije Krista navodno dobio nalog da sagradi golemi zigurat (hram u vidu kule) u čast boginje mjeseca, Nanat. O ovome svjedoči kameni stub(spomenik), oko 1,5 metara širok i 3,3 metara visok. Jedna ploča prikazuje Ur-Namua kako stoji s vedrom maltera, spreman prihvatiti se gradnje kolosalne kule; svoju odanost boginji pokazao je time što se stavio u položaj poniznog radnika.
Druga glinena ploča ističe da je narastanje kule u visine povrijedilo bogove, te su stali na put ljudskoj gradnji, raspšivši ih naokolo i unevrši zbrku u njihovo sporazumijevanje. Ov je upadljivo slično biblijskom izvještaju.
Konzervativni stručnjaci vjeruju da je Mojsije napisao prva poglavlja Postanka. Ali, kako ih je on mogao napisati kada ova poglavlja opisuju događanja koja su se odigrala davno prije njegovog rođenja? Postoje dvije mogućnost. Prva je da je Bog mogao otkriti ove izvještaje Mojsiju na patprirodan način. Kao što Bog može otkriti budućnost posredstvom proročkog otkrivenja, tako može otkriti i prošlost retrospektivnim otkrivenjem. Druga mogućnost je izglednija – Mojsije je mogao sakupiti i prirediti stare predaje o ovim događajima. To nije u suprotnosti s biblijskom praksom. Luka je na sličan način sačinio svoje Evanđelje (Lk 1,14). P. J. Wiseman iznosi snažne argumente u prilog tome da povijest Postanka prvobitno bila ispisana na glinenim pločama i da se kao takva prenosila s koljena na koljeno, s tim da je svaki ”poglavar klana” bio odgovoran da ih preuredi i dopuni svježim informacijama. O tome, po Wisemanu, nariječitije govori periodično ponavljanja određenih riječi i fraza u Bibliji – na primjer: ”Ovo je pleme…” (Post 2,4; 6,9; 10,11; 11,10).
Mnoge starozavjetne table su uređivane tako što bi zapis započinjao ponavljanjem posljednjih riječi s prethodne table. Usporedna literarna analiza Postanka ukazuje da je ova knjiga sačinjena najkasnije u Mojsijevo vrijeme. Sasvim je moguće da Postanak zapravo predstavlja periodičnu povijest koju su zabilježili Patrijarsi, da bi je Mojsije kasnije uredio i dao joj konačan oblik.
Autor: Josh McDowell; iz knjige ”Novi dokazi o kojima treba donijeti sud”
