Crkve diljem svijeta ujedinjuju se u molitvi za 340 milijuna kršćana progonjenih zbog vjere u Krista

Ove se nedjelje obilježava Međunarodni dan molitve za progonjene kršćane, a crkve diljem svijeta mole se za više od 340 milijuna kršćana koji su progonjeni ili potlačeni zbog svoje vjere.

“Ovaj dan je poseban kako bi se prisjetili svih onih koji dijele našu vjeru, ali ne i našu slobodu”, rekao je Godfrey Yogarajah ispred Svjetskog evanđeoskog saveza (World Evangelical Alliance/WEA).

Prvi Međunarodni dan molitve održan je 1996. godine s ciljem da crkve diljem svijeta posvete nedjelju u studenom kako bi se molile za progonjene kršćane.

Kršćane diljem svijeta se konstantno progoni

“Više od dva desetljeća, svakog studenog, globalna Crkva ujedinjuje se u molitvi za našu progonjenu braću i sestre širom svijeta. Danas više od 300 milijuna kršćana živi na mjestima gdje se suočavaju s progonom zbog svoje vjere u Isusa Krista. Zapanjujuće, to je jedan od osam kršćana na globalnoj razini”, izjavio je glavni tajnik WEA Thomas Schirrmacher.

David Curry, predsjednik i izvršni direktor Open Doors USA, drži da je broj kršćana koji su progonjeni ili potlačeni zbog svoje vjere u Isusa veći od 340 milijuna, piše Christian Post.

“Neka od tih mjesta, poput Sjeverne Koreje, iznimno su opasna. Ako vam nađu Bibliju, možete provesti ostatak života u zatvoru ili čak izgubiti život”, rekao je. “Postoje i druga mjesta diljem svijeta gdje se suprotstavljaju Evanđelju. Možete biti maltretirani, tako da postoji puno načina na koje ljudi mogu biti progonjeni zbog svoje vjere.”

VIDI OVO: Jedan kršćanin je ubijen, a više od 100 otetih u napadu u Nigeriji

Tijekom lockdowna zbog pandemije koronavirusa, kršćanima u Indiji, Mjanmaru, Nepalu, Vijetnamu, Bangladešu, Pakistanu, Središnjoj Aziji, Maleziji, Sjevernoj Africi, Jemenu i Sudanu, uskraćena je pomoć, piše World Watch List.

“Ljudi koji napuštaju većinsku vjeru kako bi slijedili Krista znaju da riskiraju gubitak svake potpore supružnika, obitelji, plemena i zajednice, kao i lokalnih i nacionalnih vlasti”, dodajući da su se otmice, prisilno obraćenje i prisilni brakovi žena i djevojčica također povećali tijekom pandemije zbog povećane ranjivosti.