Poznato nam je da je koronavirus opasniji za starije i kronične bolesnike, no čujemo za sve više smrtnih slučajeva mladih i zdravih ljudi.

Jedna od najvećih nepoznanica s kojom se susreću zdravstveni radnici u borbi s Covidom-19 je način na koji virus bira žrtve. Najčešće od njegovih posljedica umiru starije osobe i one s kroničnim bolestima, no sve je više slučajeva smrtnog ishoda među mladim i zdravim ljudima te među medicinskim osobljem izloženim virusu koji nemaju simptoma.

Od presudnog je značaja količina virusa koja uđe u organizam

U nekim se slučajevima naknadno ustanovi da je dio zaraženih bolovao od bolesti za koje nije znao, no i dalje je velik broj oboljelih od koronavirusa sa smrtnim ishodom, što pred znanstvenike postavlja nova pitanja i potiče ih da pronađu razloge za to, piše Guardian.

Više je znanstvenih pretpostavki. Neki stručnjaci smatraju da je od presudnog značaja količina virusa koja uspije ući u organizam. Što je ona veća, ishod je lošiji, smatraju neki.

VIDI OVO: 24 mita o koronavirusu

Neki misle da je u pitanju genetika

Dio ih vjeruje da je presudna genetika, odnosno da su neki ljudi genetski podložniji zarazi virusima zbog čega im se brže proširi organizmom.

Potonjoj je pretpostavci sklon virolog Michael Skinner s londonskoga Imperial Collegea.

“Moguće je da neki među nama posjeduju specifičnu genetsku sliku zbog koje će njihov organizam na zarazu koronavirusom reagirati lošije”, pojasnio je.

Kao primjer navodi slično ponašanje virusa herpesa simplexa, čija mutacija kod nekih ljudi utječe na stanične receptore poznate pod nazivom TLR3 koji se nalaze u njihovu središnjem živčanom sustavu, zbog čega se ne uspijevaju nositi s najtežom posljedicom virusa – encefalitisom, koja kod djece može rezultirati napadajima i konvulzijama, prenosi Dnevno.hr.

VIDI OVO: Kako koronavirus utječe na pušače?

Jedna mogućnost je da na razinu simptoma utječe varijacija gena u ACE2 genu. ACE2 je enzim koji se pričvršćuje na vanjsku površinu plućnih stanica, ali i na srce. U časopisu Science, imunolog Philip Murphy iz Nacionalnog instituta za alergije i zarazne bolesti rekao je da bi “varijacije gena ACE2 mogle olakšati ili otežati virusu da prodre u plućne stanice”.

Nedostatak surfakanta također može biti razlog zašto neki pacijenti završe na respiratorima

Također je moguće da kod nekih bolesnika zaraženih koronavirusom nestane važnog sastojka koji proizvodi naše tijelo. Radi se o sastojku naziva surfaktant koji plućima omogućuje lakše širenje i stezanje. Kada bi pluća zamislili kao spužvu, surfaktant bi bio deterdžent koji ju čini mekom i gipkom.

Bez surfaktanta, pluća postaju tvrda i ukočena te se teže stišću i rastežu. Nedostatak tog sastojka mogao bi biti razlog zašto se neki pacijenti bore za život iako se nalaze na respiratorima, piše CNN.

VIDI OVO: Zašto je koronavirus opasniji za muškarce? Stručnjaci imaju odgovor

Još jedno objašnjenje je raznolikost načina na koji imunološki sustav našeg tijela reagira na viruse i bakterije. Kod nekih mladih, zdravih ljudi, vrlo reaktivan imunološki sustav dovodi do jake upalne oluje (takozvana citokinska oluja) koja preplavljuje pluća i druge organe.

U tim slučajevima problem nije star ili oslabljeni imunološki sustav, već onaj koji previše reagira. Neki liječnici smatraju da je to razlog zašto steroidi, sredstva za suzbijanje reakcije imunološkog sustava, pomažu nekim pacijentima, prenosi Index.