O mentalnom se zdravlju danas mnogo govori. Ono obuhvaća naše emocionalno, socijalno i psihičko blagostanje – onaj dio nas koji uključuje osjećaje, misli i način na koji se nosimo sa svijetom oko sebe. Kada smo mentalno zdravi, naše su misli i osjećaji uravnoteženi, a stres i emocije uspijevamo obuzdati umjesto da oni obuzdaju nas.
Biblija mentalnom zdravlju pridaje veliku važnost. Kako kaže Knjiga Izreka: “Svrh svega, čuvaj srce svoje, jer iz njega izvire život” (usp. Izr 4,23, KS). Hebrejska riječ za “srce”, leb, ne označava samo osjećaje, nego i središte misli – cijelu čovjekovu nutrinu.
Problemi s mentalnim zdravljem ponekad proizlaze iz dijagnosticirane bolesti, poput depresije, anksioznosti ili drugih psihičkih poremećaja, uzrokovanih genetikom, traumom ili kemijskom neravnotežom, i takva stanja zahtijevaju stručnu pomoć liječnika, savjetnika ili dušobrižnika, baš kao što bi svatko potražio liječnika za ozbiljnu tjelesnu bolest.
No ponekad su ti problemi posljedica svakodnevnih navika koje nas, iako toga možda nismo ni svjesni, postupno udaljavaju od unutarnjeg mira i ravnoteže.
Autorica Jessica Brodie na portalu Christianity.com izdvaja pet takvih prikrivenih navika – u nastavku donosimo pregled četiri koje detaljnije razrađuje.
1. Loš san
Kvalitetan san temelj je zdravog tijela i uma. Stručnjaci preporučuju odraslim osobama između sedam i devet sati sna, a ponekad i više, osobito tijekom oporavka od bolesti. San omogućuje mozgu i tijelu da se obnove, regulira hormone, jača imunitet i pomaže u stvaranju novih, trajnih sjećanja.
Kada nam sna nedostaje, sve to trpi: postajemo umorni, teže razmišljamo, raste razina hormona stresa, što može dovesti i do tjelesnih posljedica poput debljanja ili srčanih problema. Nedostatak sna dokazano uzrokuje razdražljivost, tjeskobu i depresivno raspoloženje; smanjuje se sposobnost doživljavanja pozitivnih emocija, a mozak lišen sna teže se nosi sa stresom.
Iz Biblije znamo da je i sam Isus, unatoč naporima svog djelovanja, nalazio vremena za odmor. Nakon što je iscijelio mnoge, “on je spavao” u lađici dok su prelazili jezero, i to tako čvrsto da su ga učenici morali probuditi kad se digla oluja (usp. Mt 8,23-27). Prioritetno brinuti o dovoljnoj količini sna stoga nije znak lijenosti, nego mudrog upravljanja tijelom koje nam je povjereno.
2. Loša prehrana
Ono što jedemo utječe i na tijelo i na um. Uravnotežena prehrana bogata povrćem, voćem, cjelovitim žitaricama i zdravim bjelančevinama pomaže bistrini misli, koncentraciji i stabilnosti raspoloženja. Suprotno tome, prehrana oslonjena na šećer, prerađenu hranu i nezdrave masnoće čini nas tromima, usporava reakcije i otežava donošenje odluka.
Istraživanja pokazuju da loša prehrana može uzrokovati depresiju i anksioznost, jer šećer, nezdrave masnoće i prerađena hrana potiču upalne procese u mozgu, a upala je izravno povezana s poremećajima raspoloženja. Osim toga, loša prehrana smanjuje kognitivne sposobnosti i dovodi do umora, dok pojedine prerađene namirnice i zaslađena pića mogu izazvati ovisnički obrazac žudnje koji je teško kontrolirati.
Iako se Biblija izravno ne bavi pitanjima prehrane, dovoljno jasno govori o brizi za tijelo koje je “hram Duha Svetoga” (usp. 1 Kor 6,19-20). Brojni starozavjetni propisi o prehrani, poput onih u Levitskom zakoniku (Lev 11), pokazuju da je Bogu od početka bilo stalo do toga da čovjek jede na način koji mu služi zdravlju, tjelesnom i duhovnom.
3. Izostanak tjelesne aktivnosti
Nedostatak kretanja jedan je od najvećih uzročnika ozbiljnih problema s mentalnim zdravljem. Suvremeni način života – rad za stolom, večeri provedene pred ekranom – potiče sjedilački stil života koji šteti i tijelu i umu. Osobe koje se ne bave tjelesnom aktivnošću sklonije su anksioznosti, depresiji, osamljenosti i problemima sa samopoštovanjem.
Tjelovježba oslobađa endorfine koji poboljšavaju raspoloženje, smanjuje razinu hormona stresa poput kortizola te pomaže u regulaciji sna i razini energije. Knjiga Izreka hvali snagu vrijedne žene: “Svoj posao obavlja marljivo, snažne su joj mišice” (usp. Izr 31,17, KS) – tjelesna snaga tako se u Bibliji spominje kao vrijedna osobina.
Tjelovježba ne mora značiti iscrpljujući trening – hodanje, plivanje, ples ili vježbe istezanja jednako su vrijedni. Stručnjaci preporučuju barem 150 minuta umjerene tjelesne aktivnosti tjedno, odnosno oko trideset minuta pet dana u tjednu. Ponekad je tjelovježba posljednje što nam se čini privlačnim, osobito u razdobljima potištenosti, no i najmanji korak donosi mjerljivu korist za mentalno zdravlje.
4. Uporaba opojnih tvari
Unos raznih tvari u tijelo – bilo alkohola, droga, duhana ili udisanja štetnih para – ozbiljno narušava mentalno zdravlje. Važno je uočiti da se ovdje ne govori samo o zlouporabi, nego o svakoj uporabi takvih tvari, jer čak i umjerena količina alkohola može pogoršati ili izazvati psihičke probleme. Alkohol je depresiv – premda trenutačno može djelovati umirujuće, dugoročno šteti, narušava rasuđivanje, povećava impulzivnost i uzrokuje nagle promjene raspoloženja.
Lijekovi, čak i oni bez recepta, mogu pogoršati postojeća stanja i poremetiti moždanu kemiju vezanu uz dopamin i serotonin. Duhan povećava anksioznost, napetost i depresiju, dok udisanje raznih para i kemikalija mijenja način na koji mozak komunicira s ostatkom tijela.
Apostol Petar upozorava vjernike: “Budite trijezni, budni! Protivnik vaš, đavao, obilazi kao ričući lav, tražeći koga da proždere” (usp. 1 Pt 5,8, KS). Uporaba opojnih tvari, čak i bez ovisnosti, može narušiti tu trijeznost duha o kojoj Petar govori, otvarajući vrata i duhovnim i mentalnim poteškoćama.
Ove naizgled bezazlene svakodnevne navike mogu, ako ih zanemarimo, ozbiljno uzdrmati našu emocionalnu i duhovnu ravnotežu. Briga o snu, prehrani, tjelesnoj aktivnosti i trijeznosti duha nije stoga tek pitanje tjelesnog zdravlja, nego izraz vjernog upravljanja tijelom i umom koje nam je Bog povjerio.
