Nedavna arheološka istraživanja sugeriraju da je kraljevstvo koje je vladao kralj David, kako je opisano u Bibliji, možda bilo naprednije i razvijenije nego što se dosad smatralo, što pobija tvrdnje da je njegova vladavina bila preuveličana.
Profesor Yosef Garfinkel s Instituta za arheologiju Hebrejskog sveučilišta iznio je tu teoriju u radu objavljenom u stručnom časopisu Jerusalem Journal of Archaeology.
Garfinkelovo istraživanje usredotočilo se na pet različitih nalazišta: Khirbet Qeiyafa, Beth Shemesh, Lachish, Tell en-Naṣbeh i brdo u ruralnom području. Utvrdio je da ta mjesta dijele slične arhitektonske karakteristike.
Tri nalazišta imaju kasematne zidove, vrstu dvostrukog zida koji se obično koristi za zaštitu grada ili utvrde. Prisutnost kanaanskih natpisa na nekim nalazištima ukazuje na sve veću potrebu za komunikacijom i sugerira postojanje centralizirane vlasti.
Dva oprečna mišljenja o kraljevstvu kralja Davida
Postoje dvije škole mišljenja o kraljevstvu kralja Davida. “Minimalistička škola” tvrdi da je on vladao malom skupinom beduinskih pastira blizu Jeruzalema, dok se druga škola slaže s opisom kraljevstva koji nalazimo u Bibliji.
Garfinkelova istraživanja čini se podupiru ovu drugu perspektivu. Međutim, profesor je naglasio da svrha njegovog istraživanja nije dokazivanje točnosti Biblije. On ističe važnost razlikovanja između znanosti i teologije te priznaje da biblijske tradicije mogu sadržavati povijesne elemente, pogreške ili ideološke pristranosti.
Profesor Aren Maeir s Bar Ilan sveučilišta izražava rezerve u vezi s Garfinkelovim istraživanjem, smatrajući ga pojednostavljenim. Maeir ističe da postoje kontroverze oko toga je li Khirbet Qeiyafa bio judejski ili kanaanski grad, što utječe na tumačenje njegove važnosti.
Nema dokaza za određivanje veličine i utjecaja njegova kraljevstva?
Iako Maeir priznaje da je kralj David povijesno postojao, smatra da nema dovoljno dokaza za određivanje veličine i utjecaja njegova kraljevstva.
Istraživanja koja je provodila Eilat Mazar u Davidovom Gradu, uključujući ono što je smatrala palačom biblijskog kralja, također su se susrela s različitim tumačenjima među kolegama.
Unatoč kritikama, pokojna arheologinja Eilat Mazar ustrajala je i ostvarila značajna otkrića, poput dijelova zidina kralja Salomona i glinenih pečata koji pripadaju kralju Ezekiji i možda proroku Izaiji.
Arheolozi nastavljaju tumačiti svoja otkrića i istraživati povijesni kontekst vladavine kralja Davida, uzimajući u obzir kompleksnosti i neizvjesnosti koje proizlaze iz razumijevanja drevnih civilizacija.