U 2022. godini se 25 posto Hrvata više odselilo u zemlje Europske unije u odnosu na 2021. godinu. Najviše ih je odselilo u Njemačku.
Prema pisanju Jutarnjeg lista, Europska unija svjedoči porastu iseljavanja hrvatskih državljana za čak 25% u 2022. godini u usporedbi s prethodnom godinom.
Iako je odljev stanovništva naglo opao tijekom pandemije, analitičari primjećuju da se trend iseljavanja vratio na pretpandemijsku razinu.
Broj doseljenika u Hrvatsku je prvi put nadmašio broj iseljenika
Prema preliminarnim podacima Državnog zavoda za statistiku, broj doseljenika u Hrvatsku nadmašio je broj iseljenika prvi put u posljednjih 15 godina.
U 2022. godini, doselilo se 57.972 osoba, dok se iz zemlje iselilo 46.287. No, detaljnija analiza migracijskih podataka otkriva da ovaj pozitivan migracijski saldo u velikoj mjeri proizlazi iz dolaska ukrajinskih državljana zbog eskalacije ruske agresije.
S druge strane, iseljavanje hrvatskih građana nije zaustavljeno; zapravo, broj Hrvata koji su napustili zemlju povećao se za 26% u odnosu na 2021. godinu, dosegnuvši razinu iz 2019. godine prije pandemije.
Gotovo polovica se uputila prema Njemačkoj
Najviše iseljenika, očekivano, odabralo je druge države članice Europske unije kao svoje destinacije, s naglaskom na Njemačku. Od ukupnog broja iseljenika, njih gotovo polovica (14.148) uputila se prema Njemačkoj.
Usporedbe radi, porast iseljenika prema državama Europske unije u 2022. iznosio je oko 25% u odnosu na 2021. godinu. Nakon početnih padova tijekom 2020., prve godine pandemije, broj iseljenih hrvatskih državljana pao je na razinu iz 2014. godine, kada je Hrvatska postala članicom Europske unije.
Od tada je otvaranje granica pokrenulo val iseljavanja prema ekonomski razvijenijim državama unutar EU, a broj iseljenika s hrvatskim državljanstvom postupno se povećavao iz godine u godinu.
Rekordni odlazak zabilježen je 2017. godine
Rekordni odlazak zabilježen je 2017. godine, kada je čak 45.367 hrvatskih državljana napustilo zemlju. Potrebno je napomenuti da su ovi podaci zasnovani na službenoj statistici koja uključuje samo one državljane koji su uredno prijavili svoj odlazak policiji i odjavili prebivalište.
Iako su statistički podaci o odlasku hrvatskih državljana u druge zemlje, posebno Njemačku, Austriju i Irsku, bili višestruko veći, ti trendovi pokazuju izazove s kojima se suočava Hrvatska u pogledu migracija i zadržavanja svojih građana.