Katolički Vjeronauk kao izborni predmet u hrvatskim je školama kontinuirano od 1991. godine. Tada je vraćen, budući da je nakon Drugog svjetskog rata 1952. godine dokinut. Kao alternativa u srednje škole 1995. godine stiže Etika, u vrijeme mandata bivše ministrice prosvjete i športa Ljilje Vokić.
Od Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih zatražili smo podatke koliko gimnazijalaca i učenika strukovnih škola bira Etiku umjesto Vjeronauka.
– U gimnazijskim programima 30 posto učenika je odabralo predmet Etika, a u strukovnim programima 21 posto učenika ima dodan predmet Etika. Navedeni su podaci iz e-Dnevnika za ovu školsku godinu, odgovorili su nam, što znači da gotovo svaki treći gimnazijalac i svaki peti strukovnjak bira Etiku.
U cjelodnevnoj učenici umjesto Vjeronauka mogu birati Svijet i ja.
Teme na Etici – prijateljstvo, identitet, obitelj, nastanak i smisao ljudskog života, ekološki problemi …
Jedan sat tjedno na Etici učenici usvajaju znanja za razvijanje sposobnosti moralnog prosuđivanja i orijentiranja u životu. Među temama su potraga za vlastitim identitetom, čovjek u odnosima, bioetika i biološke znanosti, moral i moralna učenja. Konkretno, kada pogledamo kurikulum za gimnazije, u prvom razredu obrađuju se moralni problemi iz svakodnevnog života, prijateljstvo, religija, ljubav, identitet, obitelj i zajednice obiteljskog života. U drugom su to ljudska priroda, smisao ljudskog života, smrt, patnja, borba i krivnja kao granične situacije. U trećem se dotiču etičkih pitanja u vezi s nastankom života poput medicinski potpomognute oplodnje, surogat majčinstva, prekida trudnoće i posvajanja, a u četvrtom ekoloških problema i tehnološkog napretka.
– Etika je nastavni predmet koji uvodi učenika u etiku kao filozofijsku disciplinu koja sustavno istražuje i objašnjava filozofsko-etičke spoznaje primjenjujući ih u oblikovanju moralnih pogleda, razumijevanju odlučivanja i sagledavanju moralnoga ponašanja i djelovanja. Svrha je njezina učenja i poučavanja u stjecanju odgojnih i obrazovnih iskustava koja učeniku omogućuju razvijanje moralnih i etičkih kompetencija, odnosno usvajanje znanja, razvijanje vještina i formiranje stajališta potrebnih za moralno odlučivanje i djelovanje te razlikovanje ispravnoga od neispravnoga sagledavanjem širine etičkih znanstveno-teorijskih i praktičkih pristupa u rješavanju situacija s kojima se učenik suočava osobno i kao član zajednice i društva, stoji u kurikulumu za gimnazije.
Što misle srednjoškolci?
Lana, učenica prvog razreda gimnazije, za Etiku umjesto Vjeronauka odlučila se zato što je od prijatelja čula kako je ona zanimljivija i da se na njoj može naučiti nešto novo.
– Ja jesam katolkinja, ali za razliku od Vjeronauka na kojemu uvijek govorimo o istim stvarima, Etika je raznolika i poučnija. Iznimno sam zadovoljna s nastavom Etike zato što moj profesor stvarno dobro komunicira s nama i zadaje nam zanimljive teme za razgovor. Iz mog razreda od 26 učenika samo nas petero ide na Etiku. Svi ostali idu na Vjeronauk. No, u mom razredu zadovoljniji su učenici Etike svojim odabirom izbornog predmeta nego učenici Vjeronauka, prepričava Lana za Srednja.hr.
Kakva crkva takvi i vjernici