Europa bilježi veliki porast ateizma, ljudi okreću leđa Bogu

Europa, kontinent s dubokim kršćanskim korijenima, svjedoči značajnom porastu ateizma i sekularizacije tijekom posljednjih desetljeća. Gotovo u svim zemljama ljudi okreću leđa Bogu.

Ovaj trend, koji se očituje u smanjenju broja vjernika i povećanju onih koji se izjašnjavaju kao ateisti ili nereligiozni, mijenja društveni i kulturni krajolik regije.

U nastavku ćemo istražiti razloge napuštanja kršćanske vjere, uzroke porasta ateizma te donosi najnovije dostupne podatke o zemljama s najvećim udjelom ateista.

Porast ateizma: Statistički podaci

Prema istraživanjima, ateizam i nereligioznost bilježe značajan porast u Europi. Istraživanje iz 2018. godine, koje je proveo britanski Guardian na mladima od 16 do 29 godina u 21 europskoj zemlji, pokazalo je da većina mladih u najmanje deset zemalja nema osjećaj vjerske pripadnosti, što ukazuje na prelazak Europe prema postkršćanskom društvu. Evo ključnih podataka o zemljama s najvećim udjelom nereligioznih mladih:

• Češka: 91% mladih od 16 do 29 godina izjavilo je da nema vjersku pripadnost, čime je Češka najnereligioznija zemlja u Europi. Oko 70% mladih Čeha nikada ne posjećuje crkvu.

• Estonija, Švedska i Nizozemska: Između 70% i 80% mladih u ovim zemljama nema vjersku pripadnost.

• Velika Britanija, Mađarska, Belgija, Francuska, Finska, Danska, Norveška i Španjolska: Više od 50% mladih u ovim zemljama izjavljuje da nema vjersku pripadnost.

• Njemačka: Prema istraživanju iz 2025. godine, broj ljudi bez vjerske pripadnosti premašio je broj katolika i protestanata zajedno, što čini ateiste i nereligiozne najvećom grupom u zemlji.

S druge strane, zemlje poput Poljske (17% mladih bez vjerske pripadnosti) i Litve (25%) ostaju među najreligioznijima u Europi, s visokim udjelom katolika. Međutim, čak i u Poljskoj, stručnjaci primjećuju postupnu sekularizaciju, posebice među mladima, gdje je 2019. godine samo 55% školaraca sebe smatralo vjernicima, u usporedbi s tri četvrtine sredinom 1990-ih.

Globalno gledano, prema Gallupovom istraživanju, trećina svjetske populacije identificira se kao ateisti ili nereligiozni, dok u Europi udio ateista varira ovisno o zemlji, ali je u 2005. godini iznosio oko 20%.

Istraživanje američkog Centra za istraživanje globalnog kršćanstva iz 2013. godine, međutim, sugerira da je broj ateista u Europi pao s 8,2% 1970. godine na 2,1% do 2020. godine, što je u suprotnosti s drugim podacima koji ukazuju na porast nereligioznosti. Ove razlike mogu se pripisati različitim metodologijama i definicijama ateizma.

Razlozi napuštanja kršćanske vjere

Napuštanje kršćanske vjere u Europi povezano je s više faktora, uključujući društvene, kulturne, političke i osobne razloge. Ispod su navedeni ključni uzroci:

1. Sekularizacija i društvena jednakost

Sekularizacija, proces smanjenja utjecaja religije na društvo, glavni je pokretač porasta ateizma. Prema Eurobarometru iz 2005. godine, zemlje s većom društvenom jednakošću, poput Francuske i Švedske, imaju viši udio ateista. Društvena jednakost, mjerenja usporedbom prihoda najbogatijih i najsiromašnijih, smanjuje potrebu za religijom kao izvorom sigurnosti i zajedništva. Na primjer, bogate zemlje s velikim društvenim nejednakostima, poput SAD-a, imaju višu razinu religioznosti u usporedbi s jednakijim društvima poput Kanade.

2. Skandali u Katoličkoj crkvi

Skandali povezani sa seksualnim zlostavljanjem u Katoličkoj crkvi značajno su narušili povjerenje vjernika. U zemljama poput Njemačke, masovno napuštanje Crkve u gradovima poput Kölna nije povezano samo sa zlostavljanjem, već i s općim gubitkom autoriteta Crkve. U Italiji, tradicionalno katoličkoj zemlji, sociolog Francesco Garelli u studiji iz 2020. godine zabilježio je da trećina stanovništva sebe opisuje kao ateiste, a samo petina redovito posjećuje mise.

3. Znanstveni skepticizam i slobodoumlje

Porast znanstvenog skepticizma i slobodoumlja od 18. stoljeća, posebice tijekom Prosvjetiteljstva, potaknuo je kritiku religije. Ateisti često ističu nedostatak empirijskih dokaza za postojanje božanstava, što je posebice vidljivo među znanstvenicima. Primjerice, 93% članova Akademije znanosti SAD-a izjašnjava se kao ateisti, s najvećim udjelom među biolozima i fizičarima. Ovaj trend se odražava i u Europi, gdje obrazovanje i znanstveni napredak potiču skeptičan stav prema religijskim dogmama.

4. Generacijska promjena

Mladi Europljani sve rjeđe prakticiraju vjeru. Prema Bullivantu, mnogi mladi kršteni u katoličkim zemljama više ne posjećuju crkvu nakon djetinjstva. U zemljama poput Češke, Velike Britanije i Španjolske, između 55% i 70% mladih nikada ne ide na misu. Ova generacijska promjena povezana je s manjkom interesa za institucionalnu religiju i većim fokusom na individualizam.

5. Povijesni kontekst i državni ateizam

U istočnoj Europi, povijest komunističkih režima, koji su promicali državni ateizam, ostavila je traga. Primjerice, u bivšoj Jugoslaviji ateizam je bio preduvjet za članstvo u Komunističkoj partiji, što je rezultiralo dominacijom ateista na vodećim položajima. U Albaniji je 1967. godine religija bila zakonom zabranjena, što je bio najekstremniji primjer državnog ateizma. Iako su se nakon pada komunizma neke zemlje vratile religiji, u drugima, poput Češke i Estonije, sekularni stavovi ostali su dominantni.

6. Individualizam i moralna autonomija

Filozofi poput Jeana-Paula Sartrea naglašavali su da ateizam oslobađa ljude od unaprijed zadanih pravila, čineći ih odgovornima za vlastite moralne odluke. Ovaj individualistički pristup privlačan je suvremenim Europljanima, koji često odbacuju institucionalne autoritete, uključujući Crkvu, u korist osobnih vrijednosti.

7. Kulturna evolucija

U zemljama poput Norveške, gdje je broj nereligioznih prvi put premašio broj vjernika, i Velike Britanije, gdje je 2014. godine 48,5% stanovnika Engleske i Walesa bilo nereligiozno (u usporedbi s 25% 2011.), kulturna evolucija favorizira sekularne vrijednosti. Ove zemlje imaju dugu tradiciju liberalnih vrijednosti, što smanjuje društveni pritisak za religioznošću.

Zemlje s najvećim porastom ateizma

Iako točne brojke variraju, sljedeće zemlje bilježe najveći porast ateizma ili nereligioznosti:

• Češka: S 91% nereligioznih mladih, vodeća je zemlja u sekularizaciji, djelomično zbog povijesti komunističkog ateizma i slabe crkvene prisutnosti nakon 1989..

• Njemačka: Ateisti i nereligiozni čine najveću grupu stanovništva od 2025. godine, potaknuti skandalima i smanjenjem crkvenog poreza.

• Velika Britanija: Porast nereligioznih s 25% na 48,5% između 2011. i 2014. godine ukazuje na brzu sekularizaciju.

• Švedska i Nizozemska: Obje zemlje imaju između 70% i 80% nereligioznih mladih, uz snažnu tradiciju društvene jednakosti i liberalizma.

• Estonija: Slično Češkoj, visok udio nereligioznih povezan je s poviješću sovjetskog ateizma.

Zaključak

Porast ateizma u Europi složen je fenomen koji kombinira povijesne, društvene i kulturne čimbenike. Sekularizacija, skandali u Crkvi, znanstveni skepticizam, generacijske promjene i individualizam ključni su razlozi napuštanja kršćanske vjere.

Zemlje poput Češke, Njemačke i Velike Britanije prednjače u ovom trendu, dok tradicionalno katoličke zemlje poput Poljske i Litve pokazuju otpor sekularizaciji, iako se i tamo bilježe promjene među mladima. Budućnost religioznosti u Europi ovisi o sposobnosti Crkve da se prilagodi suvremenim vrijednostima i potrebama novih generacija. Pomolimo se za Europu!