Prema informacijama koje je prenijela talijanska novinska agencija ANSA, mogući uzrok smrti pape Franje jest cerebralno krvarenje, a ne respiratorne komplikacije povezane s njegovim zdravstvenim stanjem posljednjih mjeseci.
Agencija se poziva na izvore bliske Vatikanu, koji navode da papina smrt nije izravno povezana s nedavnom teškom upalom pluća, iako je ona znatno oslabila njegovo opće zdravstveno stanje.
Papa Franjo preminuo je jutros u 7:35 sati iznenada, a prve liječničke analize sugeriraju da se radi o intracerebralnom krvarenju – teškom obliku moždanog udara koji često ima brzi i fatalni ishod, osobito kod starijih osoba s već oslabljenim zdravstvenim stanjem.
Cerebralno krvarenje, koje nastaje puknućem krvne žile unutar mozga, dovodi do naglog porasta pritiska unutar lubanje i poremećaja vitalnih funkcija. U takvim slučajevima, ishod je često fatalan unatoč brzoj medicinskoj intervenciji.
Papa Franjo, koji je navršio 88 godina, već desetljećima se suočavao s ozbiljnim zdravstvenim izazovima, osobito onima vezanima uz dišni sustav. Još kao mladić, u dobi od 21 godine, prebolio je tešku infekciju pluća zbog koje mu je kirurški uklonjen dio desnog plućnog krila. Ta operacija ostavila je trajne posljedice na njegov dišni kapacitet, zbog čega je često bio podložan bronhitisima i sličnim infekcijama.
Tijekom pontifikata, papa je nekoliko puta bio hospitaliziran. U srpnju 2021. podvrgnut je operaciji uklanjanja dijela debelog crijeva zbog divertikularne stenoze, dok mu je u siječnju 2023. sanirana kila. U travnju iste godine ponovno je završio u bolnici nakon što je osjetio bol u prsima i imao poteškoće s disanjem. Tada mu je dijagnosticiran akutni bronhitis.
