Katolička crkva dobila je novog poglavara: kardinala Roberta Francisa Prevosta, koji je uzeo papinsko ime Lav XIV. Ovaj izbor označava povijesni trenutak jer je Prevost postao prvi papa rođen u Sjedinjenim Američkim Državama i prvi s peruanskim državljanstvom.
Također je prvi papa iz Reda svetog Augustina. Njegova životna priča i stavovi ukazuju na nastavak reformističkog puta koji je započeo njegov prethodnik, papa Franjo.
Tijekom svog prvog obraćanja okupljenima na Trgu svetog Petra, papa Lav XIV. rekao je: “Još uvijek u ušima čujemo slabi, ali uvijek hrabri glas pape Franje koji nas je blagoslovio. Ujedinjeni i ruku pod ruku s Bogom, idemo zajedno naprijed”, rekao je Lav XIV., dočekan ovacijama.
Portal Index donosi kakve stavove ima novoizabrani papa.
Migracije, socijalna pravda i kritika JD Vancea
Prevost je poznat po svojim progresivnim stavovima o migracijama i socijalnoj pravdi. Kao biskup u Peruu, radio je s migrantima iz Venezuele i drugih zemalja, pružajući im duhovnu i materijalnu podršku. Njegova predanost migrantima odražava se i u njegovim javnim istupima, gdje je često naglašavao potrebu za suosjećanjem i solidarnosti s onima koji su prisiljeni napustiti svoje domove.
Kao kardinal, kritizirao je politiku deportacija Trumpove administracije, uključujući konkretan slučaj deportacije stanovnika SAD-a u Salvador, koji je komentirao dijeljenjem kritičkog teksta o izjavama JD Vancea. Na platformi X podijelio je članak iz National Catholic Reportera pod naslovom: “JD Vance je u krivu: Isus od nas ne traži da rangiramo svoju ljubav prema drugima”.
Protivljenje “rodnoj ideologiji” i tradicionalne vrijednosti
Tijekom svoje službe u Peruu, Prevost se protivio uvođenju tzv. rodne ideologije u obrazovni sustav. Izjavio je da takvi programi mogu unijeti konfuziju među učenike i udaljiti se od tradicionalnog kršćanskog razumijevanja roda i spolnosti. Njegov stav odražava zabrinutost da bi takve inicijative mogle narušiti temeljne vrijednosti obitelji i društva.
Prevost se zalaže za nastavak reformi unutar Crkve
Podržava veću ulogu laika, posebno žena, u crkvenom životu, iako se protivi ređenju žena za svećenike. Njegov pristup odražava želju za ravnotežom između očuvanja tradicije i prilagodbe suvremenim izazovima.
Njegova sklonost reformama uključujuje i veću transparentnost i odgovornost u rješavanju slučajeva seksualnog zlostavljanja, no i sam je bio kritiziran zbog načina na koji je reagirao na optužbe o seksualnom zlostavljanju.
Optužbe za zataškavanje zlostavljanja
Iako u pravnom smislu zasad nije izravno optužen za zataškavanje zlostavljanja, žrtve i aktivističke organizacije optuživale su ga da je zataškavao slučajeve seksualnog zlostavljanja dok je bio poglavar augustinaca u SAD-u i biskup u Peruu.
U Chicagu nije uklonio svećenika Richarda McGratha unatoč optužbama za zlostavljanje i dječju pornografiju, a u Peruu je godinama ignorirao pritužbe triju časnih sestara protiv svećenika Eleuterija Vásqueza. Žrtve i aktivisti optuživali su ga da je svojim propustima i odugovlačenjem onemogućio učinkovitu istragu.
