Umjetna inteligencija, koliko god bila korisna, sve je veći faktor u radikalizaciji mladih. Pokazuju to slučajevi tinejdžera koji su u Europi u posljednjih nekoliko godina planirali terorističke napade.
Wall Street Journal piše kako je u posljednjih nekoliko mjeseci nekoliko desetaka mladih osoba, među kojima su neki u dobi od samo 14 godina, uhićeno diljem Europe pod optužbom da su zbog ideološke radikalizacije planirali napade na glazbene dvorane, trgovačke centre i vjerske objekte.
Jedno od alarmantnijih područja je Belgija
Trećina svih slučajeva terorizma u Belgiji između 2022. i 2024. uključivala je maloljetnike. U Britaniji je gotovo svaki peti osumnjičeni za terorizam bio dijete. Zanimljivo je da su studije pokazale da je tijekom pandemije u Ujedinjenom Kraljevstvu broj uhićenja zbog terorizma smanjen u svim dobnim skupinama, osim među djecom.
“Novost je broj mladih koji su izravno uključeni u planiranje nasilnih napada, uključujući i vrlo mlade pojedince”, rekao je za WSJ Thomas Renard, ravnatelj Međunarodnog centra za borbu protiv terorizma u Haagu, prenosi Jutarnji list.
Gotovo svi mladi radikaliziraju se putem interneta
Internet se pokazao učinkovitiji i u ubrzanju procesa radikalizacije. Prema Globalnom indeksu terorizma, prosječno vrijeme potrebno za radikalizaciju 2002. godine bilo je 16 mjeseci. Godine 2015. to se vrijeme skratilo za 40 posto. Danas je dovoljno samo nekoliko tjedana.
Primjer tipičnog ekstremista iz generacije Z mladić je kojemu se trenutačno sudi u Belgiji. Abdul Kerim Gadaev, 19-godišnji čečenski izbjeglica, radikalizirao se nakon što mu je otac deportiran iz Francuske u Rusiju. Nakon deportacije počeo se osjećati otuđeno u školi. Na internetu je pisao da želi ponoviti Bataclan, teroristički napad iz 2015. u kojem je ubijeno 90 ljudi.
U Chaudfontaineu, maloj belgijskoj općini u kojoj se Gadaev naselio s pomajkom nakon očeve deportacije, mladić je zaostajao u školi. Na internetu je pronašao grupe vršnjaka koje su zanimali sport i religija, posebno na TikToku gdje su njegovi krugovi postajali sve više politički.
“Bio sam na mobitelu 24 sata dnevno”, rekao je.
U veljači prošle godine pridružio se operativnom kanalu na aplikaciji Signal gdje su članovi počeli planirati napad, prema riječima tužitelja. Neki su bili u dobi od samo 13 godina. Raspravljali su o tome kako nabaviti oružje i dijelili fotografije cilja – koncertne dvorane Botanique u središtu Bruxellesa. Gadaev je izjavio da je bio spreman sudjelovati, pod uvjetom da napad bude dobro pripremljen.
Govor mržnje
U ožujku 2024. belgijska savezna policija uhitila je Gadaeva i još troje maloljetnika diljem Belgije. Branitelji tvrde da je njegova retorika na društvenim mrežama bila “performativna”. Ta tvrdnja ukazuje na izazov s kojim se suočavaju zapadne obavještajne službe: kako prepoznati kada govor mržnje prelazi u konkretno djelovanje.
“Već neko vrijeme govorimo da je složenost naših istraga veća nego prije, a širina i dubina onoga s čime se suočavamo je izvanredna”, rekla je Vicki Evans, glavna koordinatorica britanske protuterorističke policije, te pozvala tehnološke tvrtke da pomognu u rješavanju problema.
Naime, algoritmi društvenih mreža imaju snažan privlačni učinak na mlade, predlažući im sve nasilniji sadržaj i stvarajući digitalne “rupe bez dna”. Umjetna inteligencija dodatno je pogoršala taj problem, rekla je Julia Ebner, stručnjakinja za internetsku radikalizaciju iz Instituta za strateški dijalog i Sveučilišta Oxford.
“Videozapisi i slike koje stvara umjetna inteligencija pogađaju vrlo duboke emocije i ljudsku prirodu. AI i algoritmi uvelike obavljaju posao karizmatičnog regrutera, samo stotinu puta učinkovitije”, upozorila je Ebner.
Krajnja desnica
Mnogi slučajevi ne dopru do javnosti, no oni koji jesu, uključuju 14-godišnju djevojčicu iz Crne Gore koja je uhićena u Austriji u svibnju prošle godine pod optužbom da je planirala napad na “nevjernike”. U njezinu su domu pronađeni sjekira, nož i propagandni materijali Islamske države. U veljači iste godine uhićen je njezin vršnjak koji je planirao napad na željezničku postaju. Najpoznatiji je ipak slučaj trojice tinejdžera koji su lani planirali napad na tri koncerta Taylor Swift u Beču. Takvi su slučajevi sve učestaliji. No, dok se Sjedinjene Države bore s pucnjavama u školama, u Europi su najčešći motivi vjerski i krajnje desni radikalizam.
“U prvih osam mjeseci nakon početka rata u Gazi, u Europi je zbog terorizma uhićeno 60 islamističkih ekstremista, od kojih dvije trećine tinejdžeri”, rekao je Peter Neumann, profesor sigurnosnih studija na King‘s Collegeu u Londonu, za WSJ.
I mlada krajnja desnica u Europi predstavlja rastuću prijetnju. Belgijska policija u siječnju je uhitila 14-godišnjeg dječaka s neonacističkim stavovima zbog sumnje da je planirao napad na džamiju.
