Prema popisu stanovništva iz 2023. godine, Albanija je svjedočila značajnoj demografskoj promjeni, jer muslimani više ne čine većinu u zemlji.
Ovaj je trend povijesni trenutak jer je broj muslimana pao ispod 50% ukupne populacije, prvi put u više od dva stoljeća. Na temelju novih podataka, muslimana je sada 45,7%, što predstavlja pad od više od 30% u odnosu na popis iz 2011. godine.
Među muslimanskim stanovništvom, posebnu pozornost privlači broj bektaša, koji čine 4,8% stanovništva. Bektaši su pripadnici sufijskog islamskog reda s tradicijom koja potječe iz 13. stoljeća i iako su povijesno povezani sa šijitskom tradicijom, smatraju se posebnom religijskom skupinom u Albaniji.
S druge strane, kršćani čine 15,6% stanovništva, od čega 8,4% katolika i 7,2% pravoslavnih vjernika. Zanimljivo je i da 13,8% Albanaca nije povezano s bilo kojom vjerskom denominacijom (premda su mnogi od njih kršćani), dok 3,6% stanovništva označava sebe kao ateiste.
Gubitak stanovništva
Ove demografske promjene u velikoj mjeri odražavaju dugoročne trendove iseljavanja i smanjenog nataliteta u zemlji. Albanija je u posljednjih deset godina izgubila oko 15% stanovništva, što analitičari pripisuju masovnom iseljavanju, osobito mladih koji traže bolje životne uvjete u inozemstvu. Ovaj pad broja stanovnika također je povezan s ekonomskim teškoćama, visokom nezaposlenošću i korupcijom, koja sprečava privlačenje stranih investicija.
Zanimljivo je da je Albanija povijesno bila katolička zemlja, ali je muslimanska većina postala dominantna tek nakon dolaska Osmanlijskog Carstva u 15. stoljeću. Iako je islamska tradicija duboko ukorijenjena, u posljednjim desetljećima raste broj pravoslavnih kršćana, zahvaljujući geografskim i kulturnim vezama s Grčkom.
Značajan utjecaj na vjersku strukturu Albanije imala je i politička povijest 20. stoljeća. Pod komunističkim režimom, vjera je bila zabranjena gotovo 50 godina, a sloboda vjeroispovijesti vraćena je tek s povratkom demokracije 1992. godine.
