Znanstvenici u Sjedinjenim Američkim Državama upozoravaju na zabrinjavajući trend: sve više vrsta ptica mijenja ili u potpunosti napušta svoje tradicionalne migracijske rute.
Toplije zime i promjene u prirodnim obrascima prisiljavaju ih da ostaju tamo gdje prije nisu mogle preživjeti, što bi moglo imati ozbiljne posljedice za prirodu – ali i za čovjeka.
Gostujući znanstvenik sa Sveučilišta Cornell, Andrew Farnsworth, ističe da toplinski valovi, šumski požari i gubitak staništa uzrokuju kaos u prirodnoj ravnoteži. “Postoji vrlo bliska veza između toga gdje se ptice nalaze i što se događa s klimom”, kaže on.
Prema podacima Audubon Societyja, čak dvije trećine sjevernoameričkih vrsta moglo bi biti ugroženo izumiranjem u idućih pedeset godina, piše Daily Mail.
Od 1970. godine kontinent je već izgubio više od tri milijarde ptica. Posljedice su vidljive: manje je oprašivanja biljaka poput banana, kave i kakaa, a to utječe i na cijene hrane te dostupnost ljekovitog bilja. Ptice imaju ključnu ulogu u ekosustavu – suzbijaju štetnike, raspršuju sjemenje i pomažu biljkama da rastu.
Znanstvenici upozoravaju da čak i dobra namjera može štetiti. Ljudi koji zimi hrane ptice ponekad ih naviknu na umjetne izvore hrane, što ih sprječava u migraciji i izlaže većim opasnostima.
Vrste poput crvenog čvoraša, crnogrle plave grmuše i Swainsonovog drozda već su drastično pogođene. “Neke se vrste uspijevaju prilagoditi, ali mnoge vode bitku za goli opstanak”, zaključuje Farnsworth.
Bog nas je pozvao da čuvamo stvorenje koje nam je povjereno. Kad priroda pati, to je i poziv čovjeku da se probudi – jer bez nje, ni mi nećemo opstati.
