Kršćani u Armeniji suočavaju se sa sve snažnijim pritiscima države, upozoravaju međunarodni aktivisti za vjerske slobode, navodeći da je čak polovica arhiepiskopa Armenske apostolske crkve trenutačno u zatvoru.
Riječ je o ozbiljnoj eskalaciji sukoba između vlasti i Crkve, institucije koja stoljećima ima središnje mjesto u identitetu armenskog naroda.
Napetosti su se pojačale nakon poraza Armenije u Drugom ratu za Gorski Karabah 2020. godine. Posljedice rata bile su teške – više od 120 tisuća Armenaca bilo je prisiljeno napustiti svoje domove, a nezadovoljstvo javnosti prema vladi naglo je poraslo. Uslijedili su masovni prosvjedi i otvorene kritike premijera Nikola Pašinjana.
Kritičari tvrde da je vlada na rastuće nezadovoljstvo odgovorila autoritarnim mjerama. Građani su kažnjavani zbog objava na društvenim mrežama, dok su politički i vjerski protivnici suočeni s prijetnjama i uhićenjima.
Među njima je i nadbiskup Mikael Ajapahjan, koji je uhićen pod optužbom da je poticao rušenje vlasti, pozivajući se na njegove javne izjave.
Organizacije za ljudska prava upozoravaju da vlast pokušava preuzeti kontrolu nad Crkvom, uključujući ideje o uklanjanju njezina poglavara, Catholicosa Karekina II., i zamjeni crkvenog vodstva državnim tijelima. Iako je on zasad na slobodi, smatra se da je pod sve većim pritiskom.
Zbog potpore Crkvi pritvoren je i poznati poduzetnik Samvel Karapetjan, a država je dodatno nacionalizirala jednu od njegovih ključnih tvrtki. Britanski parlamentarci upozoravaju da se u Armeniji guše sloboda govora i vjeroispovijesti te pozivaju međunarodnu zajednicu da jasno stane u obranu armenskih kršćana i njihove drevne vjere.
