Priča Francisa Joela Smitha jedna je od onih koje nas tjeraju da zastanemo i zapitamo se o pravoj vrijednosti ljudskog života. Rođen bez ušiju i očnih duplji, Francis je odmah nakon rođenja bio predan na posvajanje.
Njegovi biološki roditelji, suočeni s teškim fizičkim deformitetima svog djeteta, nisu vidjeli budućnost koju je Bog za njega već tada pripremao.
Nakon tri godine provedene u udomiteljstvu, Francis je pronašao toplinu doma u obitelji koja ga je prigrlila s ljubavlju. No, djetinjstvo mu nije bilo lako. U školi je bio žrtva surovog vršnjačkog nasilja koje ga je gotovo slomilo.
Upravo u tim najmračnijim trenucima, Francis je pronašao snagu u vjeri u Isusa Krista. Naučio je vjerovati Bogu i hodati vjerno u Njegovom pozivu, shvativši da je stvoren s posebnim razlogom.
Njegova ustrajnost urodila je nevjerojatnim plodovima. Unatoč tjelesnim ograničenjima, Francis je naučio svirati violončelo i violinu. No, tu nije stao. Svoj život posvetio je znanosti, doktorirao je kraniofacijalnu znanost i postao dr. Francis Joel Smith. Dijete koje je svijet otpisalo zbog izgleda, postalo je vrhunski stručnjak koji danas nadahnjuje tisuće ljudi.
Govoreći o posvajanju, dr. Smith ističe važnu poruku: „Nažalost, mnoga djeca s poteškoćama bivaju pobačena jer ljudi misle da neće imati kvalitetan život. No, posvajanje je predivna alternativa koja djeci daje priliku da prožive izvanredne živote.“
Francisova priča podsjeća nas na biblijsku istinu da smo „strahovito i čudesno stvoreni“. Bog ne pravi pogreške, a svaki je život, bez obzira na fizički izgled, odraz Njegove slave.
Kao što smo i mi kao kršćani posvojena djeca Božja, pozvani smo boriti se u dobroj borbi vjere, znajući da nas na kraju puta čeka nagrada koja nadilazi svaku zemaljsku patnju.
