Srce je moćna mišićna pumpa koja svakog trenutka opskrbljuje tijelo krvlju, kisikom i hranjivim tvarima. No kada oslabljeno srce više ne može izbaciti dovoljno krvi ili kada je mišić toliko krut da se ne može pravilno napuniti – nastaje stanje koje liječnici nazivaju srčana slabost.
U takvim okolnostima organi trpe, a višak tekućine najčešće se nakuplja u plućima, uzrokujući ozbiljne tegobe.
U Hrvatskoj se procjenjuje da oko 80.000 ljudi boluje od srčanog zatajenja, dok su kardiovaskularne bolesti i dalje glavni uzrok smrtnosti, odgovorne za više od 39 % svih smrtnih slučajeva.
Liječnici upozoravaju da se prvi simptomi često pogrešno pripisuju umoru, slaboj kondiciji ili dobi, te mnogi pacijenti dođu liječniku tek kada bolest uznapreduje.
Velik dio oboljelih već godinama živi sa smanjenom tolerancijom napora, kratkim dahom i zamaraju se i pri lakim aktivnostima, a da toga nisu ni svjesni.
Srčana slabost može nastati nakon infarkta ili koronarne bolesti, ali i nakon virusnih infekcija koje oštete srčani mišić. Kardiolozi ističu da se simptomi često preklapaju s bolestima pluća, što dodatno odgađa pravovremenu dijagnozu.
Najvažniji znakovi na koje treba obratiti pozornost su:
- brže i neuobičajeno zamaranje
- otežano disanje i kratak dah
- osjećaj nedostatka zraka pri ležanju
- aritmije
- oticanje nogu ili trbuha
- neobični bolovi i pritisci u prsima
Posebno zabrinjava podatak da svaki drugi pacijent sa srčanom slabošću umire u pet godina ako se bolest ne liječi na vrijeme. Zato liječnici naglašavaju važnost ranog prepoznavanja simptoma, pravodobne terapije, praćenja stanja i promjene životnih navika — uključujući prestanak pušenja, regulaciju težine i redovitu tjelesnu aktivnost.
Uz odgovarajuće liječenje i brigu, mnogi bolesnici mogu živjeti kvalitetno i dugo — ali ključ je u tome da ne ignoriramo prve signale koje nam srce šalje.
