Arheolozi vjeruju da su kraj rijeke Jordan pronašli dokaze o biblijskom opisu Izlaska

Nove iskopine kraj rijeke Jordan ukazuju da se možda radi o povijesnim dokazima o izlasku Izraelaca opisanog u Bibliji.

Knjiga Izlaska, koja je druga knjiga Biblije, predmet je velike polemike oko povijesne ispravnosti jer neki povjesničari dovode u pitanje da su Izraelci u tom periodu napustili Egipat.

Međutim, u blizini rijeke Jordan na mjestu zvanom Khirbet el-Mastarah arheolozi Ralph K. Hawkins i David Ben-Schlomo tvrde da su pronašli dokaze o ostacima nomadskog naroda za kojeg pak vjeruju da se radi o Izraelcima koji su napustili Egipat.

Ben-Schlomo komentirao je za britanski Daily Express u utorak kako ruševine nude moguće dokaze za točnost biblijskog prikaza.

„Nismo dokazali da su ovi kampovi iz razdoblja ranog Izraela, ali to je moguće“, rekao je Ben-Schlomo.

POGLEDAJTE: IZLAZAK: Dokumentarni film koji dokazuje da je sve zapisano u Bibliji istina

„Ako zaista jesu, to bi pristajalo uz biblijsku priču o Izraelcima koji su došli istočno od rijeke Jordan, zatim prešli rijeku i ušli u brdovito područje Izraela.“

Arheolozi su svoje otkriće objavili u kolovozu 2018. godine u časopisu Biblical Archaeology Review te su napomenuli kako su ruševine iz željeznog doba, koje podudara s vremenom Izlaska.

U komentarima za Biblijsko arheološko društvo arheolozi su rekli da je njihovo istraživanje provedeno u ljeto 2017. godine. Na nalazištu su pronašli i kamene ostatke i komade posuđa koji datiraju ili u kasno brončano doba (1400-1200 g. pr. Kr.) ili željezno doba (1200-1000 g. pr. Kr.).

„Do kraja naše sezone 2017. godine iznenadila nas je fascinantna slika koja se pred nama otkrivala u Jordanskoj dolini, području koje je do nedavno bilo relativno nepoznato u arheologiji“, rekli su arheolozi.

„U krugu od samo nekoliko kilometara možemo vidjeti evoluciju ranog Izraela, od razine kućanstva (na Khibert el-Mastarah) do političke razine razvoja kulture (na Khibert ‘Auja el-Foqa).“

Ranije spomenuti Khibert ‘Auja el-Foqa zapravo je identificiran kao drevni grad Atarot koji se spominje u Jošui 16, 5.