U 2024. godini Hrvatska je zabilježila povijesno nizak broj rođenih – svega 32.204 djece – dok je broj umrlih gotovo dvostruko veći.
Istodobno, iz zemlje se iselilo gotovo 39.000 osoba, dok ih se doselilo preko 70.000, od čega više od 80 posto čine stranci, uglavnom radnici iz Nepala i Bosne i Hercegovine.
Dok brojke pokazuju ubrzan demografski pad, Slavonija i Lika svjedoče stvarnosti tih statistika. U nekim selima ostali su samo stariji, a napuštene kuće, zarasla imanja i zatvorene škole svjedoče o tihoj, ali dubokoj transformaciji ruralne Hrvatske.
Mnogi stariji žive s mizernim mirovinama, bez osnovnih usluga, a mladi odlaze u potrazi za boljim životom, najčešće u Njemačku, pišu 24sata.
U Lici, primjerice, mjesta s nekada stotinama stanovnika sada imaju tek pokoju staricu koja još uzgaja rajčice, dok stabla izrastaju iz napuštenih kuća. Iako lokalne vlasti ulažu u stipendiranje mladih i smanjenje nezaposlenosti, povratak je spor i nesiguran.
Slična je situacija i u Slavoniji, gdje se neke županije suočavaju s iseljavanjem od gotovo 4% stanovništva u samo dvije godine. Sela se prazne, a demografski odljev postaje ne samo gospodarski, već i duboko društveni i kulturni problem. Stariji poput Stjepana iz sela kraj Požege priznaju da više ima ljudi na mjesnom groblju nego u selu.
Ovo nije tek statistika – ovo je poziv na buđenje. Hrvatska sve više postaje zemlja starijih ljudi i stranih radnika. Bez odlučnih mjera, ulaganja u mlade obitelji, povratak iseljenih i istinsko osnaživanje lokalnih zajednica, prijeti nam tiho gašenje onoga što nazivamo domovinom.
U vrijeme kad se mnogi pitaju ima li nade, svatko tko ostaje i ulaže trud u svoju sredinu – postaje svjetionik u ovoj tami. No, hoće li to biti dovoljno?
