Kako Bog blagoslivlja poslušnost i proklinje grijeh?

Kako Bog točno blagoslivlja vjernike kada su poslušni Bogu i proklinje one koji griješe protiv Njega?

Blagoslovi i prokletstva

Ne može biti jasnije da poslušnost donosi blagoslov, dok neposlušnost donosi prokletstva. Postoji samo dvanaest stihova u Ponovljenom zakonu koji ocrtavaju blagoslove koji dolaze iz poslušnosti (28, 3-14), ali postoji šezdeset i pet stihova u kojima su kletve rezultat neposlušnosti (27, 15-26; 28,16-68).

Iako je Bog odlučio spasiti Izrael, jasno je da tamo gdje postoji izbor, još uvijek postoji ljudska odgovornost ili posljedice za njihova djela. Na sličan način djeluje i društvo u kojem danas živimo. Kada netko prekrši zakon mora platiti kaznu, ali kada Ga posluša izbjegava bilo kakve kazne.

Prije mnogo godina morao sam se voziti na posao s prijateljem koji je svako jutro na putu do posla i svako poslijepodne na putu kući imao bijes na cesti. Prolazio je pokraj automobila, ponekad nakratko prelazeći dvostruko žute crte i to samo da bi uštedio nekoliko minuta. U najboljem slučaju, mogao bi doći kući otprilike 2 ili 3 minute ranije, ali radije bih zakasnio i stigao tamo sigurno nego da predam svoj život u ruke nekom drugom, samo da uštedim nekoliko minuta. Povremeno bi platio svoju žurbu. Ne samo da te kazne koštaju, nego i podižu postotak plaćanja osiguranja.

Njegovo nepoštivanje zakonu donosi loše posljedice, iako je slobodan poslušati ili ne poslušati. Na isti način, Izrael zna što Bog očekuje i oni su dužni poslušati ili platiti posljedice za svoju neposlušnost. Ista stvar vrijedi i za nas. Žanjemo što sijemo; dobro ili loše. 

Bliskiji Bogu 

Kada je Izrael poslušao Zakon, Božja prisutnost ili Njegova blizina se osjećala i vidjela, kako god Bog bio svet. On ne može boraviti tamo gdje je grijeh prisutan. Znamo da Bog nije izabrao Izrael zbog njegove veličine ili moralne superiornosti. Naprotiv, Bog je rekao Izraelu: „Nije vas Jahve odabrao i prihvatio zato što biste vi bili brojniji od svih naroda, vi ste zapravo najmanji, nego zato što vas Jahve ljubi i drži zakletvu kojom se zakleo vašim ocima. Stoga vas je Jahve izveo jakom rukom i oslobodio vas iz kuće ropstva, ispod vlasti faraona, kralja egipatskoga.“ (Ponovljeni zakon 7, 7-8)

Nije iznenađujuće da je očekivao od Izraela i što sada očekuje od nas da imamo poseban pijetet prema siromašnima i da ne smijemo maltretirati ili iskorištavati stranca, roba, udovicu ili siročad. 

Božji Zakon 

Neki kažu da Božji Zakon odražava Njegov karakter. On otkriva tko je i kakav je. Zato je Zakon bio toliko važan za postojanje Izraela. Knjiga Ponovljenog zakona jasno je da poticaji da se poštuje zakon (4, 1-4) dolaze s odredbama vezanim za savez na Sinaju. (4, 44-28; 68) Mojsije je to kasnije ponovno potvrdio da su i blagoslovi i prokletstva izbor slobodne volje. Na narodu je da se pokori ili ne posluša (27, 1-28; 68), međutim oni nemaju slobodu izbjeći prokletstva, koja proizlaze iz neposlušnosti. Božji zakoni su dobri. 

Oni se bave društvenim poretkom, od poštivanja imovinskih linija (19, 14) do toga da ne treba lažno svjedočiti na sudovima (19, 16-19) do pitanja seksualnog nemorala s obzirom na ponašanje muškaraca i žena, kako oženjenih tako i nevjenčanih ( 22, 13-30). Postoje korisni zakoni koji su namijenjeni zaštiti sudova od neozbiljnih tužbi ili slučajeva (22,1-12), do zakona o najozbiljnijim stvarima; poput idolopoklonstva koje se kažnjava smrću (17,1-7).

Ovi zakoni imaju za cilj učiniti Izrael svetim i biti primjer drugim narodima, zbog čega Bog kaže da trebaju “očistiti zlo iz sredine” svog naroda (13, 5; 17,7; 19,19, itd.) . Bude li Izrael poslušan, bit će vrhunski primjer koji odražava Božju svetost svim narodima svijeta. Očigledno, ovi zakoni imaju za cilj učiniti Izrael pravednijim od nacija oko njih.

Poslušnost i napredak

Lokalni i državni obnašatelji ovlasti očekuju da se građani pridržavaju zakona i ispunjavaju određena očekivanja i obveze, poput plaćanja poreza i baš kao što je to činio drevni Izrael, ali ako se drugi narodi pridržavaju Božjeg zakona, Bog im obećava da će ih uzvisiti u “hvali, slavi i časti visoko iznad svih naroda koje je stvorio”. Bog je pozvao Izrael u svrhu da ih pokaže svim narodima svijeta koji čine zlo. Oni trebaju “biti narod svet Gospodinu”. (Ponovljeni zakon 26,19)

Nakon što su demokratske države u svijetu stekle neovisnost, usporedbe zakona tih država i izraelskih zakona bile su zapanjujuće slične. Postojali su slični zakoni o granicama vlasništva, davanju lažnog svjedočenja na sudu, odredbama za nenamjerno ili slučajno ubojstvo i zastupanju siromašnih.

Biblijski temelji 

Tijekom svoje inauguracije kao predsjednika, John Adams je napisao: „I neka to Biće koje je vrhovno nad svima, zaštitnik reda, vrelo pravde i zaštitnik u svim dobima svijeta kreposne slobode, nastavi svoj blagoslov na ovu naciju i svoju vladu i dati joj sav mogući uspjeh i trajanje u skladu s ciljevima Njegove skrbi.” Adams je u blagoslovima za naciju povezao s podrškom pravde i kreposne slobode, poslušnost, a svaki mogući uspjeh bio je izravno vezan uz Božju prisutnost “s ili pomoću ciljeva Njegove skrbi”.

Ti su nacionalni blagoslovi trebali biti nad nacijom i njenom vladom, jer su se međusobno prožimali. To je Ameriku učinilo kršćanskim svjetionikom drugim nacijama svijeta, barem nekoliko stoljeća. Postoje povijesni, empirijski dokazi u Izraelu i Americi da ih je Bog blagoslovio duhovnim i fizičkim blagoslovima, dok su ti narodi živjeli i njima se upravljalo u poslušnosti.

Čista religija 

U ovim suprotstavljenim nacijama i usporedbama u njihovim počecima, možemo zaključiti da su Izrael i Amerika imali svoju “obećanu zemlju” i živjeli i vođeni božanskim uzrokom i posljedicom koji je jednako primjenjiv u ovom stoljeću kao i tisućama godina prije. Jakov kaže da je čista religija služenje siročadi i udovicama i briga o njima (Jakovljeva 4, 6), a koliko je od njih vjerojatno siromašnih, obespravljenih ili su čak izopćeni?

Božje zakone trebalo je usađivati od najranije dobi (Ponovljeni zakon 6, 7; 11, 9) baš kao što su bili u ranom američkom obrazovnom sustavu. Povijest svjedoči o činjenici da je 106 od prvih 108 fakulteta zahtijevalo čitanje Biblije i da su bili bliži sjemeništima od onoga što danas vidimo na fakultetima. 

Zaključak 

Puno je razloga za vjerovati da i blagoslovi i prokletstva za današnje kršćane dolaze iz poslušnosti ili neposlušnosti. Općenito, blagoslovi za nacije će značiti prosperitet brojčano i financijski, dopuštajući narodu da bude zajmodavac, a ne zajmoprimac i da bude sposoban nadvladati druge nacije ili ne biti poraženi od svojih neprijatelja, koji su jači od njih.

Budući da se Bog ne mijenja (Malahija 3,6; Hebrejima 13,8), Njegove Riječi nikada neće proći (Matej 24,36), zašto bismo očekivali bilo kakvu razliku u Božjim očekivanjima i obvezama, bilo da se radi otprije 2.000 godina, prije 200 godina, ili ako smo o njima jučer čitali u Bibliji? Požet ćemo što smo posijali, pa smo svi bez izgovora; i kao narodi i kao pojedinci. (Rimljanima 1,20)

Autor: Jack Wellman; Prijevod: Ivan H.; Izvor: Whatchristianswanttoknow.com

PROČITAJTE JOŠ: