Tijelo se tijekom života neprestano mijenja. Neke promjene dolaze prirodno i bezopasno, dok druge, nažalost, mogu biti tihi znak ozbiljne bolesti.
Upravo takav je slučaj s jednim oblikom raka koji posljednjih godina zabrinjava liječnike i znanstvenike – rakom debelog crijeva.
U Ujedinjenom Kraljevstvu bilježi se nagli porast slučajeva raka debelog crijeva kod osoba mlađih od 50 godina. Prema podacima Cancer Research UK, godišnje se dijagnosticira oko 44.000 novih slučajeva, a taj broj posljednjih godina stalno raste. Stručnjaci upozoravaju da se iza tih brojki krije ozbiljan problem modernog načina života.
Iako se rak debelog crijeva smatra relativno izlječivim ako se otkrije na vrijeme, najveća opasnost leži u činjenici da se njegovi rani simptomi često pogrešno tumače. Mnogi ih pripisuju sindromu iritabilnog crijeva, probavnim smetnjama ili „bezazlenim“ prolaznim tegobama. No, kada se znakovi zanemare, bolest može brzo napredovati i postati smrtonosna.
Profesorica Sarah Berry, glavna znanstvenica nutricionističke platforme ZOE, upozorila je da je trend porasta posebno zabrinjavajući. „Vidimo jasan uzlazni trend i to je ono što najviše brine“, istaknula je za britanske medije, dodajući kako loša prehrana ima ključnu ulogu. Prema njezinim riječima, postoji snažna povezanost između konzumacije alkohola i ranog razvoja raka debelog crijeva, kao i između pretilosti i ove bolesti.
Posebno se ističu prehrambeni čimbenici: visok unos crvenog i prerađenog mesa, prehrana siromašna vlaknima te česta konzumacija zaslađenih pića. Uz to, znanstvenici ne isključuju ni utjecaj okolišnih čimbenika koji bi mogli dodatno povećavati rizik.
Simptomi raka debelog crijeva
Prema podacima britanskog NHS, simptomi raka debelog crijeva mogu uključivati promjene u stolici, potrebu za češćim ili rjeđim pražnjenjem crijeva, krv u stolici, krvarenje iz anusa, osjećaj nepotpunog pražnjenja, bolove ili kvržicu u trbuhu, nadutost, nenamjerni gubitak tjelesne težine te izražen umor ili nedostatak daha.
Znanstvenici danas istražuju i ulogu crijevne mikrobiote. Postoji mogućnost da će se u budućnosti, analizom bakterija u stolici, moći prepoznati osobe s većim rizikom za razvoj raka debelog crijeva. Cilj takvih istraživanja nije samo ranije otkrivanje bolesti, nego i razvoj učinkovitih preventivnih strategija.
Treba slušati svoje tijelo, ne ignorirati dugotrajne ili neuobičajene simptome te usvojiti zdravije životne navike može doslovno spasiti život.
