Armenija je još 301. godine nakon Krista postala prva država na svijetu koja je usvojila kršćanstvo kao državnu vjeru – u vrijeme kada je Rim još progonio kršćane.
Kroz stoljeća, Armenska apostolska sveta Crkva (AAHC) preživjela je Perziju, Osmansko Carstvo i sovjetski ateizam. No 2025. godine suočava se s novim oblikom progona – ovoga puta od vlastite izabrane vlade.
Prema izvješću međunarodne odvjetničke kuće Amsterdam & Partners, vlada premijera Nikola Pašinjana pokrenula je široku kampanju protiv Crkve: biskupi i svećenici završili su u zatvoru, a poglavar Crkve, Njegova Svetost Karekin II., izložen je javnim difamacijama. Uhićen je i vodeći dobročinitelj Crkve, poslovni čovjek Samvel Karapetjan, poznat po financiranju škola, bolnica i obnove svetinja. Njegov “zločin” bio je – javno podržati Crkvu.
Pašinjanova vlada pokušala je i smijeniti patrijarha, dok su Karapetjanove tvrtke zaplijenjene. Sve to, tvrdi izvješće, predstavlja politički progon pod krinkom zakona, unatoč ustavnoj odredbi koja Crkvi daje posebnu duhovnu misiju u očuvanju armenskog identiteta.
Korijen današnjih napetosti leži u porazu iz 2023., kada je pad Nagorno-Karabaha doveo do egzodusa više od 100.000 Armenskih kršćana. Crkva je tada branila njihova prava i kulturnu baštinu, dok je Pašinjan – suočen s padom povjerenja – odgovornost prebacio na instituciju koju ne može kontrolirati. Istraživanja pokazuju da Crkvi vjeruje gotovo 80 posto Armenaca, dok vladi jedva 30 posto.
Ono što posebno zabrinjava jest tišina Zapada. Ako je sloboda vjere doista temelj demokracije, onda zapadne vlade – kao i crkveni čelnici – moraju jasno progovoriti. Zemlja najstarijeg kršćanskog naroda zaslužuje vodstvo koje neće kažnjavati vjeru, nego je štititi.
