NaslovnicaZdravljeLeukemija - uzroci, simptomi i liječenje

Leukemija – uzroci, simptomi i liječenje

Leukemija je rak krvi ili koštane srži. Koštana srž stvara krvne stanice. Leukemija se može razviti kao problem sa stvaranjem krvnih stanica. Većinom utječe na leukocite, bijele krvne stanice. 

Uglavnom se javlja kod ljudi preko 55 godina starosti, ali je ujedno i najčešći oblik raka za osobe ispod 15 godina starosti. 

Leukemija – uzroci

Leukemija se razvija kada se na DNK krvnih stanica u razvoju dogodi šteta. To uzrokuje nekontrolirano nastajanje i dijeljenje krvnih stanica. 

Zdrave stanice umiru, a nadomještaju ih nove. One se razvijaju u koštanoj srži. Abnormalne krvne stanice ne umiru kada bi trebale nego se nakupljaju i zauzimaju sve više i više prostora. 

Kako koštana srž proizvodi više stanica raka, one se počnu nakupljati u krvi te normalne krvne stanice nemaju mjesta za rast i funkcioniranje. 

U konačnici, broj kancerogenih stanica u tijelu prevagne. 

Leukemija – rizični faktori

Mnogo je rizičnih faktora za leukemiju. Neki od njih su više povezani s leukemijom nego neki drugi. 

Umjetna ionizirajuća radijacija: to može uključivati terapiju radijacijom za prethodni rak iako je ovo značajniji rizični faktor nego neki drugi. 

Određeni virusi: Ljudski T-limfotropski virus povezan je s leukemijom

Kemoterapija: Ljudi koji su primili kemoterapiju za već postojeći rak imaju veću mogućnost od razvitka leukemije

Izloženost benzenu: To je spoj koji proizvođači koriste u nekim kemikalijama za čišćenje i bojama za kosu. 

Genetika: djeca s Downovim sindromom imaju treću kopiju kromosoma 21. To povećava rizik od nekih oblika leukemije za 2-3% što je više nego kod djece bez tog sindroma. 

Ujedno, postoji povezanost leukemije sa Li-Fraumeni sindromom koji uzrokuje promjene na TP53 genu. 

Obiteljska povijest: Ako vaša braća i sestre imaju leukemiju, onda i vi imate malo povećan rizik od razvitka iste. Ako osoba ima identičnog blizanca s leukemijom, ona ima 1 u 5 mogućnosti od razvitka leukemije. 

Naslijeđeni problemi s imunološkim sustavom: Određeni imunološki problemi mogu povećati rizik od razvitka leukemije. Oni uključuju: 

  • Ataxiu-telangiektasiju
  • Bloomov sindroma
  • Schwachman-Diamond  sindrom
  • Wiskott-Aldrich sindrom

Imunološko oslabljivanje: leukemija u dječjoj dobi može se razviti zbog namjernog oslabljivanja imunološkog sustava. To se može dogoditi zbog transplantacije organa jer dijete uzima lijekove koji sprječavaju tijelo da odbije novi organ. 

Nekoliko rizičnih faktora još treba istražiti, a to su: 

  • izloženost elektromagnetskim poljima
  • Izloženost raznim kemikalijama kao što je benzin, dizel ili pesticidi
  • pušenje
  • korištenje boja za kosu

Postoje četiri glavne kategorije leukemije

  • akutna
  • kronična 
  • limfatična
  • mijeloična 

Kronična i akutna leukemija

Tijekom svog životnog vijeka, bijele krvne stanice prolaze nekoliko razvojnih stadija. 

U akutnoj leukemiji se razvijajuće stanice brzo umnožavaju i nakupljaju u krvi i koštanoj srži. Tada izlaze iz srži prerano te ne mogu funkcionirati kako treba. 

Kronična leukemija je spora. Ona dozvoljava da se u tijelu razviju i neke zdrave stanice. Akutna leukemija brže zaguši zdrave krvne stanice nego kronična. 

Limfatična i mijeloična leukemija

Liječnici klasificiraju leukemiju prema krvnim stanicama na koje utječe. 

Limfatična leukemija se javlja ako kancerogene promjene zahvate vrstu koštane srži koja proizvodi limfocite – bijele krvne stanice važne za imunitet. 

Mijeloična leukemija se događa kada promjene utječu na stanice koštane srži koje proizvode krv, a ne na same krvne stanice. 

Akutna limfatična leukemija

U najveću rizičnu skupinu spadaju djeca ispod 5 godina starosti, ali i odrasli iznad 50 godina. 4 od 5 oboljelih odraslih osoba premine. 

Kronična limfatična leukemija

Ona je česta kod osoba preko 55 godina starosti, ali ni mlađe osobe nisu isključene. Oko 25% osoba s leukemijom imaju ovu vrstu leukemije. Ujedno je češća u muškaraca nego u žena te rijetko utječe na odrasle osobe. 

Akutna mijeloična leukemija

Ova je vrsta leukemije češća kod odraslih nego kod djece, ali je u pravilu vrlo rijetka. Zahvaća više muškarce nego žene. 

Brzo se razvija, a simptomi uključuju vrućice, probleme s disanjem i bol u zglobovima. 

Kronična mijeloična leukemija

Ona se javlja najčešće kod odraslih. Djeca rijeko razvijaju ovaj tip leukemije. 

Liječenje leukemije

Liječenje će ovisiti o vrsti leukemije, stanju i dobi pacijenta. Glavni tretman je kemoterapija, a o tipu leukemije ovisi kakva će ona biti. 

Ako liječenje započne dovoljno rano, veća je mogućnost remisije. 

Vrste tretmana uključuju: 

Pažljivo čekanje: liječnik možda ne odluči aktivno liječiti sporo rastuće vrste leukemije. 

Kemoterapija: Liječnik u venu daje lijekove. Oni ubijaju velike stanice raka, ali i štete zdravim stanicama te imaju mnogo posljedica. 

Ponekad će liječnik preporučiti presađivanje koštane srži. 

Usmjerena terapija: ovakva terapija koristi posebne inhibitore koji napadaju samo stanice raka te se posljedice tako smanjuju. 

Interferon terapija: ova terapija uzrokuje usporavanje i prestanak rasta stanica leukemije. Ta se kemikalija ponaša kao imunološki sustav, ali ima velikih posljedica. 

Zračenje: Radijacija se koristi za uništenje koštane srži prije transplantacije. 

Operacije: operacija uključuje uklanjanje slezene, ali ovisi o vrsti leukemije. 

Transplantacija stanica: Ovaj tretman prvo uključuje uništavanje koštane srži i ubrizgavanje novih, zdravih stanica. 

Leukemija – simptomi

Loše zgrušavanje krvi: osoba tako lako prokrvari i rane teško zacjeljuju. Mogu se pojaviti i malene ljubičaste pjege po tijelu. To utječe da se krv ne zgrušava pravilno. 

Česte infekcije: bijele krvne stanice su jako važne za borbu protiv infekcija. Ako ne rade kako treba osoba razvija infekcije. 

Anemija: osoba nema dovoljno hemoglobina u krvi. Hemoglobin je zadužen za provođenje željeza kroz tijelo, a njegov manjak uzrokuje blijedu kožu i probleme s disanjem. 

Drugi simptomi leukemije 

  • mučnina
  • vrućica
  • hladnoća
  • znojenje po noći
  • simptomi gripe
  • gubitak težine
  • bol u kostima
  • umor

Glavobolje ukazuju na to da se leukemija počela širiti. No, svi ovi simptomi ne moraju nužno ukazivati na leukemiju. Potrebna je konzultacija s liječnikom. 

Dijagnoza

Liječnik se treba pobrinuti za detaljan pregled i dijagnozu. Često će provjeravati uvećanje slezene. Često će uzeti i uzorak krvi ili testiranje koštane srži. 

Izgledi

Izgledi ovise o vrsti leukemije. 

Zbog napretka medicine ljudi vrlo često ulaze u remisiju – razdoblje u kojem nema znakova prisutnosti leukemije.

1975. godine, šanse za preživljavanjem 5 ili više godina nakon dijagnoze bile su 33,4%, a do 2011. narasle su na 66,8%.

Kada osoba uđe u remisiju još ju je potrebno pažljivo pratiti.

NAJNOVIJE