San nam često djeluje kao nagrada na kraju dugog dana. No, iako mnogi jedva čekaju ušuškati se u toplu postelju, drugi se satima bore da uopće zaspu – osobito ako posljednje minute prije spavanja provedu „skrolajući” po društvenim mrežama. Stručnjaci upozoravaju da navike prije spavanja snažno utječu na kvalitetu sna, ali i na sigurnost.
Na društvenim mrežama sve je više rasprava o tzv. mikrospavanju – kratkim, nenamjernim „prekidima svijesti“ koji mogu trajati od djelića sekunde do pola minute.
Dr. Myro objašnjava da su mikrospavanja zapravo kratki trenutci kada mozak potpuno „puca“ od iscrpljenosti. Oči mogu ostati otvorene, ali mozak više ne obrađuje informacije. Najčešće se pojavljuju nakon 24 sata bez sna.
Procjene govore da je mikrospavanje odgovorno za oko 100.000 prometnih nesreća godišnje, osobito među ljudima koji rade duge smjene, poput zdravstvenih djelatnika. U vožnji čak i djelić sekunde nesvjesnosti može biti koban, zbog čega se stalno naglašava važnost odmora prije puta.
Još je alarmantnija činjenica da je, nakon 24 sata budnosti, razina kognitivnog oštećenja jednaka kao kod vozača pod utjecajem alkohola.
Stručnjaci ističu da se u takvom stanju smanjuje pažnja, time reakcije i sposobnost prosuđivanja – što je jednako opasno u prometu, ali i u poslu koji zahtijeva visoku koncentraciju.
I zato je redovit, kvalitetan san od ključne važnosti. Studije potvrđuju da je minimalno 4,5 sata sna nužno za osnovno kognitivno funkcioniranje, dok većina odraslih optimalno djeluje na sedam ili više sati sna.
Ako se dugo borite s uspavljivanjem, postoje smjernice poput „333 pravila“ koje ukazuju kada je vrijeme potražiti stručnu pomoć. San nije luksuz – on je temelj zdravlja, sigurnosti i jasnoće uma.
