Molitva se često smatra isključivo duhovnom praksom, no znanstvene studije polako otkrivaju i potencijalne fiziološke dobrobiti – od smanjenja stresa do jačanja mentalnog zdravlja. Donosimo pregled ključnih saznanja.
Religijska usklađenost i dulji životni vijek
Studije Harvardove i Duke Medicinske škole pokazale su da ljudi koji redovito pohađaju bogoslužja ili se bave molitvom žive dulje.
Jedna analiza na više od 115.000 žena otkrila je da one koje idu na bogoslužja više od jednom tjedno imaju 33 % manji rizik od smrti u 16‑godišnjem razdoblju u odnosu na one koje to ne čine. Harvardova analiza ističe da redovito vjersko sudjelovanje može smanjiti rizik smrti u sljedećih 5–10 godina.
Dukeova studija na populaciji 65+ godina otkrila je da osobe koje često pohađaju bogoslužja imaju 46 % niži rizik od smrti u usporedbi s ostalima. Osim toga, češća molitva povezana je sa nižim krvnim tlakom i boljom imunom funkcijom.
Ovi rezultati sugeriraju da je molitva, odnosno religijska povezanost, povezana sa zdravijim životnim stilom – manje pušenja, manji stres i bolja socijalna podrška – svi faktori koji doprinose duljem životu.
Molitva na čudesan način mijenja ljudski mozak, tvrde znanstvenici
Prigovori i kontradikcije
Ipak, znanstveni svijet nije jedinstven. STEP studija, veliki kontrolirani pokus, pokazala je nema značajnog utjecaja molitve na preživljavanje nakon srčanog kirurškog zahvata. U velikoj studiji s 1.800 pacijenata, oni koji su znali da ih netko moli imali su čak nešto više komplikacija, vjerojatno zato što su bili zabrinuti, piše LA Times.
Meta-analize pokazuju neujednačenost rezultata kod međusobnih molitvi („zastupničkih molitvi“): 23 klinička ispitivanja (2.774 ispitanika) pokazala su 13 pozitivnih, 9 neutralnih i 1 negativan rezultat.
Molitva i mentalno zdravlje
Pitanje da li molitva može pomoći pri tjeskobi i depresiji donosi zanimljive spoznaje. Moderna studija provedena na 60 osoba s depresijom i anksioznošću utvrdila je da šest tjedana skupne ili individualne molitve značajno smanjuje simptome depresije i anksioznosti te povećava optimizam, a učinci su se zadržali i mjesec poslije. To ukazuje da molitva može imati psihološki i emocionalni učinak i djelovati kao dodatak kliničkom liječenju.
Znanstveni dokazi ukazuju na kompleksnost i nijanse: molitva nije lijek, ali može predstavljati snažan dodatak općem zdravlju – bilo kroz vjeru, emocionalnu stabilnost, socijalnu povezanost ili mentalno okruženje.
Praktična preporuka
Redovita molitva i sudjelovanje u zajednici mogu biti više od duhovne prakse – mogu pridonijeti stabilnijem mentalnom zdravlju i možda produžiti životni vijek. No, nije zamjena za medicinu, već dodatni sloj podrške. Znanost polako otkriva kako, kao i za mnoge druge navike, mehanizmi pomažu kroz srce, um i tijelo.
