Novo arheološko otkriće u Jeruzalemu moglo bi promijeniti dosadašnje razumijevanje židovske prisutnosti na prostoru oko Hramske gore.
Tijekom iskopavanja u Davidson Archaeological Park, neposredno uz zapadni zid i jugozapadnu stranu Hramske gore, izraelski arheolozi su otkrili iznimno rijedak medaljon star oko 1 300–1 400 godina s prikazom sedmokrake menorah — simbola židovske vjere.
Medaljon, izrađen gotovo u potpunosti od olova, ukrašen je identičnim prikazom menorah na obje strane i otkriva se kao vrlo osebujan artefakt iz kasnobizantskog razdoblja. Smatra se da ga je osoba židovskog identiteta nosila oko vrata, unatoč tadašnjim zabranama ulaska Židova u Jeruzalem pod vlašću Bizanta.
Prema izvješćima istraživača, ova vrsta artefakta izuzetno je rijetka — poznat je samo jedan drugi sličan primjerak od olova, koji se danas nalazi u Walters Art Museumu u Baltimoreu, čije se točno podrijetlo ne zna.
Medaljon je pronađen u sloju ruševina koji datira iz 6. i početka 7. stoljeća, razdoblja kada su Židovi formalno bili isključeni iz gradskih granica, ali su ipak vjerojatno dolazili ili boravili u Jeruzalemu pod neslužbenim okolnostima.
Arheolozi ističu da otkriće sugerira ne samo simboličnu važnost menorah kao znaka vjere i identiteta, nego i činjenicu da židovska prisutnost na tom području nije prestala nakon Bar Kokhba ustanka iz 135. godine, kako se tradicionalno vjerovalo.
Medaljon će po prvi put biti izložen javnosti u sklopu događanja povodom Hanuke u Jeruzalemu, gdje će biti dio posebnih obilazaka i edukativnih programa.
Otkriće ne samo da obogaćuje arheološku sliku ranog srednjeg vijeka u Jeruzalemu, nego potiče i raspravu o kontinuitetu židovske prisutnosti i identiteta kroz stoljeća.
