Progon kršćana i dalje se pogoršava u raznim regijama svijeta. Papinska zaklada Pomoć Crkvi u potrebi (ACN) predstavila je u utorak, 27. listopada, svoje novo dvogodišnje izvješće koje potvrđuje pogoršanje situacije u deset od 18 analiziranih zemalja, pri čemu nijedna nije zabilježila ukupno poboljšanje u posljednje dvije godine.
Studija pod nazivom Progonjeni i zaboravljeni? Izvješće o kršćanima potlačenima zbog njihove vjere 2024.-2026. obuhvaća razdoblje između kolovoza 2024. i lipnja 2026. Prema podacima koje je objavila organizacija oko 413 milijuna kršćana živi u zemljama u kojima dolazi do ozbiljnih kršenja vjerskih sloboda, dok je oko 220 milijuna izravno izloženo progonu.
Među zemljama u kojima se situacija pogoršala su Kina, Nigerija i Pakistan. Izvješće također ispituje Mjanmar, Burkinu Faso, Sjevernu Koreju, Egipat, Eritreju, Indiju, Iran, Irak, Mali, Mozambik, Nikaragvu, Siriju, Sudan, Tursku i Vijetnam, piše InfoVaticana.
Islamističko nasilje i dalje tjera kršćane iz Afrike
Jedno od glavnih područja zabrinutosti je subsaharska Afrika, gdje je širenje džihadističkih skupina dovelo do ubojstava, otmica, uništavanja crkava i masovnog raseljavanja stanovništva.
U pokrajini Cabo Delgado, na sjeveru Mozambika, islamistička pobuna koja je započela 2017. godine ostavila je više od 2000 mrtvih kršćana, prema podacima koje je prikupio ACN. Napadi uključuju odrubljivanje glava, otmice i uništavanje domova i bogomolja.
Situacija je posebno ozbiljna u Burkini Faso i Maliju, gdje islamističke organizacije kontroliraju ili održavaju oružanu prisutnost u velikim dijelovima zemlje. Neke kršćanske zajednice bile su prisiljene usvojiti islamske norme odijevanja i ponašanja, dok su druge pretrpjele ubojstva i protjerivanja.
U Nigeriji su milijuni kršćana među interno raseljenim osobama kao posljedica sukoba i nasilja.
Izvješće upozorava da bi ovaj egzodus mogao trajno promijeniti vjerski sastav nekih afričkih regija, posebno tamo gdje su kršćanske zajednice uspostavljene generacijama.
ACN, međutim, ističe da se sukobi koji pogađaju kršćane ne mogu uvijek objasniti isključivo vjerskim razlozima. U mnogim slučajevima, etničke napetosti, politička nestabilnost, siromaštvo i konkurencija za zemlju preklapaju se s razlikama u vjeri.
Organizacija upozorava da ova složenost ne bi trebala dovesti do ignoriranja vjerske dimenzije brojnih napada.
Iran, Indija i Nikaragva: uhićenja, restriktivni zakoni i napadi na Crkvu
Izvan Afrike, izvješće identificira druge oblike progona povezane s djelovanjem autoritarnih vlada i rastom vjerskog nacionalizma.
U Iranu se uhićenja kršćana gotovo udvostručila tijekom dvanaestomjesečnog razdoblja. Vlasti pomno prate kršćanske zajednice, posebno preobraćenike s islama.
U Indiji je ACN tijekom 2025. zabilježio više od 700 incidenata nasilja nad kršćanima. Studija povezuje ovaj porast s neprijateljstvom prema vjerskim manjinama i širenjem takozvanih zakona protiv preobraćenja.
Razne kršćanske organizacije osuđuju da se ovi propisi, službeno predstavljeni kao mjere protiv prisilnih preobraćenja, koriste za progon vjerskih aktivnosti i ograničavanje slobode kršćanskih zajednica.
U Nikaragvi se u izvješću navodi nastavak represivnih mjera režima Daniela Ortege protiv Katoličke crkve. To uključuje uhićenja i protjerivanja svećenika, ograničenja ređenja i oduzimanje crkvenih institucija.
ACN također primjećuje da su nikaragvanske vlasti spriječile ljude koji nose Biblije da uđu u zemlju.
