Nevjerojatno teološko otkriće u jednoj poljskoj knjižnici privuklo je veliku pozornost kršćanske javnosti i znanstvenika.
Istraživači su, naime, unutar latinskog rukopisa iz 12. stoljeća pronašli dvije dosad potpuno nepoznate propovijedi svetog Augustina, jednog od najvećih teologa u povijesti Crkve. Ove propovijedi otkrivaju kako je rani crkveni otac promišljao o jednom od najtajanstvenijih i najizazovnijih biblijskih odlomaka.
Riječ je o zapisu iz Prve knjige o Samuelu (1 Sam 28), koji opisuje kralja Šaula kako, u očaju prije bitke protiv Filistejaca jer mu Bog više nije odgovarao, traži pomoć od prizivačice duhova u Endoru.
Žena je tada na Šaulov zahtjev dozvala privid preminulog proroka Samuela, koji je kralju prorekao skoru smrt. Taj je događaj stoljećima poticao brojne rasprave o tome je li se doista pojavio Samuelov duh ili je riječ o demonskoj obmani.
Novootkriveni tekstovi otkrivaju da je Augustin detaljno vagao obje opcije prije nego što je iznio konačni zaključak. On je odlučno odbacio ideju da bi vještica ili njezina magija mogle imati bilo kakvu moć nad dušama pravednika.
Augustin je zaključio kako je, u slučaju da se Samuel doista pojavio, to bilo isključivo zato što je sam Bog to dopustio radi izricanja presude Šaulu, a ne zbog moći okultnih rituala. Autentičnost ovih propovijedi potvrđena je specifičnim stilom pisanja, prepoznatljivim humorom i dubokim sadržajem.
Ovakva otkrića drevnih rukopisa mnoge vjernike podsjećaju na proročanstvo iz Knjige proroka Daniela (Dan 12,4) o tome da će se u posljednja vremena “umnožiti znanje”. Iako ovi tekstovi ne mijenjaju biblijsku doktrinu, oni čudesno produbljuju naše razumijevanje crkvene povijesti.
Augustinov rad nas podsjeća da su teška biblijska pitanja oduvijek izazov, ali i da Bog ostaje vrhovni suveren nad vidljivim i nevidljivim svijetom.
