”Tko uzvjeruje i pokrsti se, spasit će se (…)” (Marko 16,16) Vjerovati znači, jednostavno — pouzdati se, oslanjati se i predati se Isusu Kristu. Krštenje znači podrediti se Isusovoj zapovijedi.
Misionar MacDonald jednom je prilikom upitao stanovnike otoka St. Kilda kako se čovjek može spasiti. Neki starac je odgovorio: ”Spasit ćemo se ako se kajemo, ostavimo svoje grijehe i obratimo se Bogu”. ”Da”, reče žena srednjih godina, ”i to iskrenim srcem”. ”Zaista”, nastavio je treći, ”i molitvom”; a četvrti je dodao — ”to mora biti iskrena molitva”. ”Moramo se truditi”, rekao je peti, ”da vršimo zapovijedi”.
Kada je svaki izrekao svoje mišljenje, mislili su kako su dali lijepo svjedočanstvo svoje vjere i gledali su na misionara očekujući da ih pohvali za to. Ali samo su ga rastužili.
Tjelesna misao uvijek izmišlja neki put da sama nešto učini i sebe uzdigne, ali Božji put spasenja je posve suprotan tome. Uzvjerovati i krstiti se znači isključiti oholost i pustiti da pobijedi slobodna Božja milost.
VIDI OVO: Je li krštenje neophodno za spasenje?
Čitatelju, jesi li spašen? Ako nisi, koji je razlog? Misliš li da je put spasenja, o kojem govori naš tekst, nepouzdan? Zar bi bilo moguće da je Bog i pored svojih obećanja nepouzdan? Ili misliš da je taj put suviše lagan? Zašto se onda prema Njemu ne ravnaš?
Vjerovati znači, jednostavno — pouzdati se, oslanjati se i predati se Isusu Kristu. Krštenje znači podrediti se zapovijedi koju je i Gospodin Isus ispunio na Jordanu, kojoj su se obraćeni podredili na Pedesetnicu, kao i tamničar one noći nakon svog obraćenja.
Vanjski znak ne spašava, ali predstavlja našu smrt, sahranu i uskrsnuće s Isusom. Ne smijemo ga zanemariti kao ni Večeru Gospodnju.
Čitatelju, vjeruješ li Isusu? Onda se prijatelju ne boj, bit ćeš spašen. Ostaješ li u nevjeri? Zapamti: ako ne uđeš na jedina vrata, a to je Isus Krist, propast ćeš u svojim grijesima.
Autor: Charles Spurgeon
