Nedavni podaci iz Austrije izazvali su veliku pažnju u srednjoj Europi. Prema najnovijim statistikama, čak 32,8 posto učenika osnovnih škola u Austriji ne govori njemački jezik kod kuće.
U urbanim područjima situacija je još izraženija — u Salzburgu više od polovice djece (51,8%) odrasta u kućanstvima gdje se ne govori njemački.
Mađarski ekonomist Géza Sebestyén nazvao je ove brojke pokazateljima “društvene transformacije koja oblikuje budućnost Europe”. U svojoj objavi na Facebooku upozorio je kako bi i Mađarska mogla izgledati poput Austrije da nije zatvorila granice i odbacila masovnu imigraciju pod vodstvom Viktora Orbána.
Posebno dramatična situacija je u nekim bečkim četvrtima. U Brigittenau i Margareten više od 80 posto stanovnika ne koristi njemački u obiteljskom okruženju, što otvara pitanje integracije i dugoročne stabilnosti austrijskog društva.
Austrijski političar Herbert Kickl, vođa Slobodarske stranke (FPÖ), izjavio je na CPAC-u u Mađarskoj da je u tijeku “etnička i kulturna transformacija Europe koja nije slučajna, već planski vođena i promicana”. Kritizirao je nevladine organizacije, nazvavši ih dijelom “ideoloških mreža” koje potiču migraciju.
Većina Austrijanaca dijeli tu zabrinutost — 80% ih podržava strože mjere azila. FPÖ trenutno vodi na anketama s podrškom od 34 do 36 posto, no demografske promjene mogle bi dugoročno utjecati na biračko tijelo u korist lijevih i proimigracijskih stranaka.
Ovi podaci izazivaju važna pitanja o budućnosti nacionalnih identiteta, integraciji i ulozi država u oblikovanju vlastitih društava.
