Europska unija planira značajno ojačati svoju obrambenu sposobnost do 2030. godine kako bi mogla vjerodostojno odgovoriti na sve prijetnje i agresije.
Novi Plan obrambene spremnosti 2030. odražava promijenjenu sigurnosnu sliku svijeta, prije svega zbog ruske invazije na Ukrajinu i neizvjesne američke potpore europskoj sigurnosti.
U dokumentu se ističe da „militarizirana Rusija predstavlja trajnu prijetnju“ te da je nužno ojačati europsku obranu kroz zajedničko djelovanje. Iako zemlje članice povećavaju svoje vojne proračune, ulaganja su često nacionalna i fragmentirana.
Europska komisija zato poziva države da udruže snage i do 2027. godine najmanje 40 % oružja nabavljaju zajedničkim ugovorima. Cilj je da do 2030. barem 60 % opreme dolazi od europskih i ukrajinskih proizvođača.
Plan navodi devet ključnih područja razvoja, uključujući zračnu i raketnu obranu, topničke sustave, umjetnu inteligenciju, dronove i pomorske kapacitete. Poseban naglasak stavljen je na jačanje Ukrajine kako bi postala „čelični dikobraz“ koji može odvratiti rusku agresiju.
Predviđeni su i veliki projekti: „Europski zid dronova“, Europski zračni štit te Obrambeni svemirski štit, a svi bi trebali biti pokrenuti do 2026. i operativni do 2030. godine.
EU planira mobilizirati do 800 milijardi eura za obranu, uključujući fondove, kredite i budući višegodišnji proračun. Ipak, naglašava se da će „države članice ostati suverene u pitanjima nacionalne obrane“. Novi plan jasan je znak da Europa želi preuzeti veću odgovornost za vlastitu sigurnost i postati snažan globalni obrambeni akter.
