Najnoviji podaci Fonda za integraciju u Austriji (ÖIF) pokazuju značajnu promjenu u vjerskoj strukturi javnih obveznih škola u Beču. Islam je, prema izvješću za školsku godinu 2024./25., postao najzastupljenija vjerska skupina među učenicima.
Od približno 112.600 učenika koji pohađaju osnovne, srednje, specijalne i politehničke škole u Beču, čak 41,2% izjasnilo se kao muslimani.
Kršćani čine oko 34% učenika (od čega 17,5% rimokatolici, 14,5% pravoslavci i 1,7% protestanti), dok 23% učenika nema nikakvu vjersku pripadnost. Budisti (0,2%) i Židovi (0,1%) predstavljaju manji udio.
Posebno je zanimljiv podatak da muslimani čine gotovo polovicu učenika u srednjim i politehničkim školama (49%). U tim školama udio kršćana iznosi između 31 i 33 posto, a onih bez vjerske pripadnosti između 13 i 16 posto.
U osnovnim školama omjer je nešto uravnoteženiji: 37,7% muslimana, 32,1% kršćana i 26,2% učenika bez vjerskog opredjeljenja.
Austrija se posljednjih godina suočava s demografskim promjenama. Prema ÖIF-u, 29,6% mladih mlađih od 19 godina ima migrantsko podrijetlo, a u Beču taj postotak doseže 54,2%. Od ukupno 518.400 mladih, trećina je rođena u inozemstvu (prva generacija), dok su dvije trećine rođene u Austriji, ali s roditeljima rođenima izvan zemlje (druga generacija).
Veliki izazov predstavlja i jezik. Širom Austrije 26% učenika nema njemački kao materinji jezik, dok u Beču taj udio iznosi čak 49%. Najizraženije je to u gradskim četvrtima poput Favoritena, gdje 72% učenika kod kuće ne govori njemački.
Ovi podaci jasno pokazuju duboke društvene i kulturne promjene u austrijskom obrazovnom sustavu, posebice u Beču, gdje je islam sada najzastupljenija vjerska skupina među učenicima.
