Izrael je izveo opsežan zračni napad na Iran, označivši najdramatičniju vojnu eskalaciju na Bliskom istoku u posljednjih nekoliko desetljeća.
Napad, kodnog imena “Operacija Lav koji ustaje”, usmjeren je na iranska nuklearna postrojenja, vojne baze i ključne vojne lidere, a prema prvim izvještajima poginulo je više visokopozicioniranih iranskih vojnih zapovjednika, uključujući i vrhovnog zapovjednika Revolucionarne garde, generala Hoseina Salamija, te načelnika Generalštaba iranske vojske, generala Mohameda Bagerija.
Eksplozije su odjekivale Teheranom i drugim većim gradovima, a posebno je pogođena nuklearna centrala u Natanzu, središtu iranskog programa obogaćivanja urana.
Snimke s društvenih mreža prikazuju gust dim iznad postrojenja, a prema izjavama izraelskih vojnih izvora, napad je imao za cilj smanjiti iranske kapacitete za proizvodnju nuklearnog oružja i dugometnih raketa.
Izvanredno stanje
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu izjavio je da je napad bio nužan kako bi se spriječilo da Iran u kratkom roku proizvede nuklearno oružje, naglasivši da će operacija trajati “onoliko koliko bude potrebno”. Ministar obrane Izrael Katz proglasio je izvanredno stanje u zemlji, upozorivši na mogućnost iranske odmazde raketama i dronovima protiv izraelskog civilnog stanovništva. Škole su zatvorene, a sirene za zračnu opasnost oglasile su se diljem Izraela.
Iranski vrhovni vođa Ali Hamnei osudio je napad, nazvavši ga “zločinom u zoru” i zaprijetio “teškom odmazdom”. Prema iranskim državnim medijima, među poginulima su i dvojica istaknutih nuklearnih znanstvenika, a pogođeni su i civilni objekti. Iransko ministarstvo vanjskih poslova poručilo je kako će Sjedinjene Države, kao glavni izraelski saveznik, snositi odgovornost za posljedice ovog “avanturizma”.
Zabrinutost međunarodne zajednice
Međunarodna zajednica reagirala je s velikom zabrinutošću. Saudijska Arabija, Kina, Australija i Novi Zeland osudili su izraelski napad i upozorili na opasnost od daljnje destabilizacije regije. Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres pozvao je obje strane na suzdržanost i hitan povratak diplomaciji.
Ovaj napad dolazi u trenutku kada su nuklearni pregovori između Irana i SAD-a već u zastoju, a Međunarodna agencija za atomsku energiju dan ranije proglasila je Iran nesuradljivim po pitanju nuklearnih obveza.
Stručnjaci upozoravaju da bi nastavak sukoba mogao imati nesagledive posljedice za sigurnost cijelog Bliskog istoka, ali i globalnu ekonomiju, što potvrđuje i nagli rast cijena nafte na svjetskim burzama nakon napada.
Izrael je najavio da će nastaviti s operacijom dok ne postigne zadane ciljeve, dok Iran priprema odgovor, čime je regija dovedena na rub novog, potencijalno razornog sukoba. Molimo za mir!
