Može li znanost dovesti čovjeka do Boga? Prema riječima ugledne profesorice teorijske fizike s njemačkog Sveučilišta u Darmstadtu, Barbare Drossel, odgovor je – da. Ona vjeruje da iza postanka svemira i zakona koji ga upravljaju stoji Stvoritelj.
„Imala sam samo trinaest godina kada sam odlučila postati znanstvenica. Proučavala sam Einsteinovu teoriju relativiteta i obožavala znanstvenu fantastiku. Moj uzor bila je profesorica matematike i fizike. Oduvijek sam osjećala da je istraživanje prirode i razumijevanje njezinih tajni duboko ispunjavajuće“, prisjetila se Barbara.
Drossel naglašava da zakoni prirode postoje od samog početka svemira, no ističe da zakoni fizike nisu sami po sebi prirodni zakoni – oni su ljudske aproksimacije koje dobro opisuju stvarnost, ali ne u potpunosti.
„Primjerice, Newtonovi zakoni izvrsno funkcioniraju u svakodnevnim uvjetima, ali ne vrijede u kvantnom svijetu. Zato moramo razlikovati znanstvene zaključke od filozofskih interpretacija. Kada netko tvrdi da znanost dokazuje kako Boga nema, to nije znanstveni zaključak, nego filozofska tvrdnja“, objašnjava.
Iako znanstvena zajednica smatra da je svemir nastao Velikim praskom prije 13 milijardi godina, Barbara vjeruje da ga je, zajedno sa zakonima prirode, stvorio Bog. „Znanstvenici su pokazali da je za nastanak života potrebno ispuniti čitav niz preciznih uvjeta. Zar nije logično zaključiti da postoji Netko tko ih je postavio?“, pita se.
Zašto ti zakoni uopće postoje?
Ona ne isključuje mogućnost postojanja više svemira, ali smatra da je takva teorija pokušaj izbjegavanja pitanja Boga. „Ako Bog ne postoji, tada su zakoni prirode najviša sila. Ali i tada ostaje pitanje: zašto ti zakoni uopće postoje?“
Drossel navodi tri temeljna pitanja koja ukazuju na postojanje Stvoritelja:
-
Zašto postoje zakoni prirode? Ako postoje pravila po kojima svemir funkcionira, logično je zaključiti da ih je netko stvorio.
-
Zašto naš um može razumjeti te zakone? Činjenica da ih možemo spoznati upućuje na to da je Bog želio da ih shvatimo.
-
Zašto je život moguć? Mnoge fizičke konstante morale su biti precizno „naštimane“ da bi život uopće nastao.
Kritizirajući Hawkingovu „teoriju svega“ kao previše pojednostavljenu, Drossel napominje da sile poput gravitacije ne bi postojale bez zakona koji ih omogućuju.
Zanimljivo, ova znanstvenica ne vidi sukob između vjere i evolucije. „Teorija evolucije ne isključuje Boga. Ona opisuje kako se život mijenjao kroz vrijeme, ali ne objašnjava zašto uopće postoji“, zaključuje.
Barbara Drossel podsjeća nas na nešto važno: znanost ne mora biti neprijatelj vjere. Naprotiv, što dublje promatramo složenost svemira i uvjete potrebne za život, to je očitije da iza svega stoji netko tko je sve to savršeno postavio. I upravo tu, gdje ljudski razum dolazi do svojih granica, mnogi prepoznaju – Boga.
