U našoj svakodnevici sve se više briše granica između čovjeka i stroja. Ono što je donedavno zvučalo kao znanstvena fantastika ili loša šala – veze sa umjetnom inteligencijom – danas postaje stvarnost.
Tehnološke tvrtke lansiraju platforme koje omogućuju korisnicima emocionalne, pa i romantične odnose s digitalnim likovima. Ove virtualne “osobe” stvorene su kako bi oponašale ljudsku komunikaciju, izražavale emocije i “vraćale ljubav”.
Nove AI-platorme, poput Grok Companions Elona Muska, nude korisnicima interakciju s AI djevojkama ili dečkima – primjerice, s likovima poput “Ana”, digitalne anime djevojke, i “Valentinea”, muškog AI partnera inspiriranog likovima iz popularne literature.
Ovi avatari koriste sofisticirane algoritme za učenje korisničkih sklonosti, zrcaljenje emocija i personaliziranu komunikaciju. Što više vremena provodite u razgovoru, vaš AI prijatelj ili partner “otključava” nove razine bliskosti – što može rezultirati i neprimjerenim ili ovisničkim ponašanjem.
Ljubav u doba algoritama
Ove veze, međutim, nisu stvarna intimnost – već programirana iluzija. Umjesto odnosa temeljenih na žrtvi, strpljivosti i ljubavi, sve se svodi na “obožavanje” udobnosti i samoga sebe. AI partneri ne izazivaju nas na rast, praštanje ili žrtvu, već nam vraćaju ono što želimo čuti. To nije ljubav, već idolopoklonstvo vlastitih želja.
Napredak umjetne inteligencije ne staje na virtualnim vezama. Razvoj velikih jezičnih modela, pametnih agenata i sustava strojnog učenja ide nevjerojatnom brzinom. S njima raste i digitalna infrastruktura koja bi jednog dana mogla nadgledati i kontrolirati cjelokupne populacije.
Moderni sustavi već prate naše kupovine, analizu govora, skeniraju lica i predviđaju ponašanje. Koncepti iz prastarih proročanstava, gdje nitko ne može “kupiti ni prodati bez posebne oznake”, danas su teško odvojivi od realnosti tehnološkog svijeta.
Posebno se ističe NeuroLink, projekt usmjeren na ugradnju čipova u ljudski mozak. Ova tehnologija obećava pomoć osobama s invaliditetom, poboljšanje učenja i prevenciju bolesti. Ipak, postavlja ozbiljna pitanja: koliki je rizik od manipulacije, hakiranja mozga, krađe osjetljivih podataka ili čak upravljanja mislima? Kad jednom spojimo misli na internet, pitanje je: tko upravlja našom sviješću?
Proroci tehnologije i “besmrtnost”
Poznati futurist Ray Kurzweil predviđa da će do 2045. godine čovjek i AI postati jedno – stvarajući “besmrtne kiborge”. Predviđa i da će se pomoću nanotehnologije moći proširiti mozak, vratiti izgubljene voljene kroz digitalne simulacije, a AI simulacije omogućiti “bijeg od smrti” putem neprekidnog usavršavanja organizma. Ova vizija donosi mnogo etičkih dilema: gdje prestaje čovjek, a počinje stroj, i možemo li uopće zadržati vlastiti identitet u takvom svijetu?
Umjetna inteligencija revolucionirala je i pojam nadzora. Napredni sustavi već danas analiziraju ne samo naše lice, već i emocije, ponašanje i raspoloženje. Svaka nepravilnost može biti označena kao prijetnja. Dronovi pokretani AI-em patroliraju neba, omogućujući globalni nadzor. Privatnost sve više nestaje i ostaje pitanje: je li ovo uvertira u distopijski svijet potpune kontrole?
Pred nama je pitanje: hoćemo li biti gospodari ili robovi vlastite kreacije?
