Stvorio je ChatGPT, a sada upozorava svijet

U svijetu u kojem umjetna inteligencija (AI) svakodnevno prelazi nove granice, jedan od njezinih glavnih arhitekata, Sam Altman – direktor OpenAI-a i kreator ChatGPT-a – sve češće upozorava da bi čovječanstvo moglo izgubiti kontrolu nad vlastitim stvaranjem.

Altman ne govori kao futurist, već kao čovjek u samom središtu ove tehnološke revolucije. Njegova poruka je jasna: ako ne budemo mudri, AI bi mogao postati opasniji od svega što je čovjek dosad stvorio.

Altman otvoreno priznaje da razvoj opće umjetne inteligencije (AGI), sposobne nadmašiti čovjeka u gotovo svim intelektualnim zadacima, sa sobom nosi egzistencijalne rizike.

Iako vidi velike koristi – od medicinskih otkrića do pomoći u obrazovanju – također upozorava na mogućnosti zloupotrebe: masovne dezinformacije, manipulaciju javnim mnijenjem, tehnološku dominaciju i gubitak radnih mjesta.

Zato poziva na globalnu regulaciju AI tehnologije. “Ne možemo dopustiti da moć poput ove bude koncentrirana u rukama nekoliko pojedinaca ili korporacija”, poručuje Altman. Smatra da bi se razvoj najnaprednijih AI sustava trebao nadzirati poput nuklearnog oružja – s međunarodnim pravilima, nadzorom i etičkim okvirima.

Opasnosti umjetne inteligencije

Prvo upozorenje odnosi se na zastrašujući porast digitalne prevare. Danas je uz nekoliko sekundi nečijeg glasa moguće stvoriti savršenu imitaciju identiteta. Banke, poslodavci, čak i obitelj, mogli bi nastradati jer više nije potrebno provaliti u vaš račun – dovoljno je imitirati vas. Sustavi prepoznavanja glasa i lica više nisu pouzdani. U svijetu u kojem se više ne zna što je stvarno, istina postaje roba, a prijevara nova norma.

Druga prijetnja jest mogućnost zloupotrebe umjetne inteligencije u bioterorizmu ili kibernetičkom ratu. Zamislite neprijateljsku silu koja pomoću napredne inteligencije razvija biološko oružje, ruši elektroenergetske mreže, financijske sustave i bolnice. Ovakvi scenariji više nisu znanstvena fantastika. Umjetna inteligencija razvija se prebrzo da bi se tradicionalni sigurnosni sustavi mogli nositi s njom.

Treća dimenzija opasnosti leži u potresu koji AI izaziva u društvenoj i ekonomskoj strukturi. Milijuni radnih mjesta već su ugroženi – od administracije, korisničke podrške do sadržajnog pisanja i dijagnostike. Iako će se pojaviti novi poslovi, prijelaz će biti bolan. Ljudi će se suočiti s gubitkom svrhe, identiteta i stabilnosti. A u tom kaosu, čovječanstvo bi moglo početi tražiti spasitelja – bilo da se on zove vođa, sustav ili algoritam.

Prostor za obmanu je otvoren

Biblijska upozorenja postaju sve aktualnija: “Doći će mnogi lažni proroci i pokazivati znamenja i čudesa, da zavedu, ako je moguće, i izabrane.” (Mt 24,24). Kada se ljudi počnu oslanjati na strojeve više nego na Božju mudrost, prostor za obmanu postaje otvoren. Već sada se pojavljuju lažni propovjednici, AI-generirani govori i “čuda” koja nemaju duhovno podrijetlo.

U toj zbrci, ključno je pitanje: u što ćemo vjerovati? U strojeve koje je čovjek stvorio, ili u Boga koji je stvorio čovjeka? Umjetna inteligencija ne može oprostiti grijehe, ne može donijeti mir duši niti podariti vječni život. Ona je proizvod ljudskih ruku – i kao takva, nemoćna je spasiti.

Dok svijet traži odgovore u algoritmima, oni koji vjeruju znaju: pravi Spasitelj nije došao u obliku koda, već u tijelu. Nije donio nadogradnju, već uskrsnuće. Nije obećao digitalnu budućnost, već vječnost.

“Izaberite danas kome ćete služiti… a ja i moj dom služit ćemo Gospodinu.” (Jošua 24,15)