Sve više ljudi oslanja se na umjetnu inteligenciju, ne samo na poslu, nego i u svakodnevnom životu.
Od mobilnih aplikacija koje nam donose vijesti i poruke, do digitalnih alata koji nam olakšavaju rad, tehnologija sve snažnije oblikuje našu stvarnost. No, postavlja se pitanje – koliko smo spremni prepustiti joj kontrolu?
Na to pitanje pokušao je odgovoriti dr. Roman Yampolskiy, latvijski računalni znanstvenik i profesor na Sveučilištu u Louisvilleu. Gostujući u podcastu Diary of a CEO Stevena Bartletta, iznio je zabrinjavajuće prognoze: u sljedećih pet godina umjetna inteligencija mogla bi preuzeti čak 99 posto poslova.
Prema njegovim riječima, veliki jezični modeli već sada mogu raditi ono što rade novinari, podcasteri ili autori knjiga – i to preciznije i brže. Vizualni dio, poput nastupa pred kamerama, naziva “trivijalnim” problemom koji se također lako može riješiti.
Ono što ljudima preostaje, objašnjava profesor, jesu tek specifični i uski poslovi – primjerice, starije osobe ili imućni ljudi koji iz osobnih razloga žele zadržati “ljudskog” računovođu.
Yampolskiy ističe da bi već za dvije godine mogla nastupiti era opće umjetne inteligencije (AGI), koja bi omogućila besplatan kognitivni i fizički rad. To bi tvrtkama uštedjelo trilijune dolara, a ljudska radna snaga postala bi gotovo nepotrebna.
Predviđa i da će humanoidni roboti kroz pet godina moći preuzeti fizički rad, što bi moglo dovesti do nezapamćenih stopa nezaposlenosti – ne 10 ili 20 posto, nego čak 99 posto.
Ipak, profesor napominje da sama tehnologija ne znači i njezinu trenutačnu primjenu. Video-pozivi su, podsjetio je, postojali još 1970-ih, no široko su prihvaćeni tek s pojavom iPhonea.
Umjetna inteligencija pred nas stavlja priliku, ali i izazov. Ovisi o društvu i zakonodavcima hoće li se njezin razvoj koristiti za dobrobit čovjeka ili će nas dovesti u svijet u kojem strojevi upravljaju gotovo svime.
