Arheolozi u Izraelu otkrili su iznimno vrijedan dio drevnih gradskih zidina u Jeruzalemu, koji potječe iz 2. stoljeća prije Krista.
Riječ je o zidu koji je, prema procjenama stručnjaka, sagrađen nakon slavnog ustanka Makabejaca protiv Seleukidskog Carstva, događaja duboko ukorijenjenog u židovskoj povijesti.
Otkriveni dio nalazi se na prostoru Davidova kula, unutar povijesnog kompleksa poznatog kao Kishle, i već je opisan kao jedan od najdužih i najbolje očuvanih dijelova zidina ikada pronađenih u Jeruzalemu.
Prema riječima voditelja iskapanja, Dr. Amit Re’im i Dr. Marion Zindel iz Israel Antiquities Authority, riječ je o dijelu zida poznatog u antičkim izvorima kao „Prvi zid”.
Zid se proteže više od 40 metara, širok je oko 5 metara, a izgrađen je od velikih, teških kamenih blokova s karakterističnom klesanom izbočinom tipičnom za to razdoblje. Izvorno je bio viši od 10 metara, no danas je sačuvan samo njegov donji dio.
Zanimljivo je da zid ne pokazuje znakove sporog propadanja, već namjernog i sustavnog uništenja. Tko je dao nalog za rušenje, ostaje nepoznato. Arheolozi nagađaju da je to mogao učiniti John Hyrcanus I, hasmonejski vladar, možda u sklopu političkog dogovora.
Druga mogućnost je Herod Veliki, vladar koji je, prema evanđeljima, naredio pokolj nevine djece kako bi uklonio mladog Isusa. Herod je, uz pomoć Rimljana, osvojio Jeruzalem i pogubio posljednjeg hasmonejskog kralja, a rušenje njihovih građevina moglo je biti snažna politička poruka.
Zanimljivo je i da su još 1980-ih, u blizini drugog dijela zida, pronađeni projektili – kameni iz katapulta, vrhovi strijela i olovne kugle – koji upućuju na opsadu Jeruzalema u hasmonejskom razdoblju.
Ovo otkriće dodatno potvrđuje povijesnu dubinu Jeruzalema, grada u kojem se isprepliću vjera, politika i povijest.
