Voditi zdraviji način života često se čini kao borba uzbrdo. Ubrzan ritam svakodnevice, posao, obitelj i obveze mnogima otežavaju pravilnu prehranu i redovitu tjelesnu aktivnost.
Ipak, događa se da ljudi naprave pozitivne promjene u prehrani, a kilogrami i dalje ne nestaju. Razlog se, prema znanstvenim istraživanjima, može kriti ne u onome što jedemo – nego kada jedemo.
Obroci ili grickalice u kasnim večernjim satima mogu poslati pogrešan signal tijelu. Umjesto sagorijevanja masti, organizam tada ulazi u „način pohrane“, potičući nakupljanje masnog tkiva i povećavajući osjećaj gladi sljedećeg dana. Upravo zato se često spominje pravilo „ne jesti nakon 19 sati“, koje možda zvuči kao urbana legenda, ali ima snažnu znanstvenu podlogu.
Ako uspijemo odoljeti večernjim napastima, tijelo ulazi u zdraviji inzulinski ciklus. Tijekom noći razina inzulina ostaje niža, probava se usporava, a organizam prelazi u fazu sagorijevanja masti. Time se ne potiče samo gubitak kilograma, nego se smanjuje i nadutost te povećava osjećaj sitosti tijekom redovitih obroka.
Istraživanje Harvard Medical Schoola pokazalo je da kasno jedenje ima snažan utjecaj na hormone gladi – leptin i grelin. Sudionici koji su jeli kasnije navečer imali su niže razine leptina, hormona koji daje osjećaj sitosti, te sporije sagorijevanje kalorija tijekom sna. Također su zabilježene promjene u genskoj ekspresiji koje potiču rast masnog tkiva.
Osim toga, kasna večera otežava san, povećava rizik od žgaravice i podiže razinu šećera u krvi. Prestanak jela barem tri sata prije spavanja može donijeti više energije ujutro, bolji san i vitkiji struk.
Briga o tijelu dar je odgovornosti. Kada slušamo ritam koji nam je Bog dao, često otkrivamo da male promjene donose velike blagoslove.
