Broj bogoslova diljem svijeta ponovno je naglo pao 2024. godine, potvrđujući trajni trend pada koji se intenzivirao posljednjih godina.
Podaci objavljeni u novim izdanjima Annuarium Statisticum Ecclesiae (2024.) i Annuario Pontificio (2026.) odražavaju kontinuirani pad svećeničkih zvanja. U 2024. godini broj bogoslova pao je na 103.604, u usporedbi sa 106.495 u 2023., što predstavlja pad od 2,72% u samo jednoj godini, piše Infovaticana.
Pad nije izolirana pojava. U 2023. godini već je zabilježen pad od 1,83%, koji je pak uslijedio nakon padova od 1,3% u 2022. i 1,7% u 2021. Trend, daleko od stabilizacije, pokazuje jasno ubrzanje.
U apsolutnom smislu, brojka je još upečatljivija: u samo pet godina, od 2019. do 2024., broj bogoslova pao je za 9,2%. Promatrajući posljednjih trinaest godina, pad doseže 14,1%.
Godine 1978., godine izbora svetog Ivana Pavla II., diljem svijeta je bilo 63.882 bogoslova. Taj je broj naglo porastao, dosegnuvši 110.553 u 2000. godini, što je daleko premašilo rast svjetskog stanovništva.
Tijekom pontifikata Benedikta XVI., trend se nastavio uzlaznim putem, dosegnuvši vrhunac od 120.616 bogoslova 2011. godine Međutim, od tada je došlo do promjene u ciklusu koja se stalno pogoršavala. Pad je postao posebno izražen od 2019. godine, što se poklopilo s posljednjim godinama pontifikata pape Franje. Te je godine broj bogoslova iznosio 114.058; pet godina kasnije taj je broj znatno pao.
Ovi podaci potvrđuju dijagnozu globalne krize zvanja koja utječe na Katoličku Crkvu u svim područjima, s izravnim implikacijama na generacijsku obnovu svećenstva i sakramentalnog života.
