Vjerski službenici, uključujući svećenike i redovničku braću, sada su obvezni služiti u švicarskoj vojsci, a švicarska vojska navodi da njihov rad više nije „bitna aktivnost za održavanje društvenog života“.
Švicarski muškarci koji se smatraju sposobnima za vojnu službu obično moraju odslužiti otprilike osam mjeseci, obično između 18. i 30. godine. Generacijama je svećenstvo bilo isključeno iz te obveze jer se smatralo bitnim za civilno stanovništvo, posebno u ratno vrijeme.
Od 1. lipnja 2026. svećenici, redovnici i članovi redovničkih zajednica u Švicarskoj više nisu automatski izuzeti od obvezne vojne službe. Zbog te reforme dosad je na služenje vojnog roka pozvano devet klerika, što je predstavnike kršćanskih zajednica u Švicarskoj potaknulo da se zapitaju je li država podcijenila važnost duhovne skrbi u kriznim vremenima, izvještava Zenit.
“Nedostatak poštovanja prema stanovništvu”
Predstavnici kršćanskih crkvi u Švicarskoj u srijedu su uputile pismo vladi. U njemu su izrazile nezadovoljstvo jer ih vlada nije konzultirala prije izmjene zakona, iako je to uobičajena praksa u Švicarskoj čak i za najmanje zakonodavne izmjene, piše Swiss Info.
Alain de Raemy, čelnik švicarske vojne kapelanije i pomoćni biskup biskupije Lugano, ocjenjuje vladinu odluku kao „nedostatak poštovanja prema stanovništvu“.
„Kao što smo vidjeli tijekom pandemije koronavirusa ili nesreće u Crans-Montani, postojala je također i potreba za ljudima dostupnima za pomoć na duhovnoj razini. Kako ćemo se onda snaći u ratnim vremenima i budućim krizama, ako svećenici moraju služiti u vojsci? Kakav je plan Federalnog vijeća?“ izjavio je.
Osim objašnjenja, Crkve od Federalnog vijeća traže i fleksibilna rješenja za slučajeve kada njihovi svećenici moraju služiti vojni rok.
