Velike europske rijeke ovog su ljeta pale na zabrinjavajuće niske razine, a posljedice dugotrajne suše sve su ozbiljnije.
Velika većina Rajne i Temze, oko dvije trećine Dunava te veliki dijelovi Rone i Poa zabilježili su u srpnju protoke kakvi nisu viđeni u 34 godine mjerenja, piše n1info. U Francuskoj su istodobno na gotovo 70 posto teritorija uvedena ograničenja potrošnje vode, a deseci tisuća stanovnika već imaju problema s opskrbom pitkom vodom
Prema analizi podataka Europskog opservatorija za klimatske promjene Copernicus, oko 95 posto praćenih dijelova Temze, 85 posto Rajne i 65 posto Dunava zabilježilo je najniži protok za srpanj barem od 1992. godine, kada je Europski sustav za upozorenje na poplave (EFAS) počeo izrađivati procjene.
Rona je također oborila srpanjske rekorde na oko 30 posto svojeg toka, dok je protok rijeke Po, najveće talijanske rijeke, pao za oko 40 posto.
Iznimno niske razine rijeka posljedica su dugotrajne suše u vrijeme kada je zapadna Europa zabilježila najtopliji početak ljeta u povijesti mjerenja, uz opetovane toplinske valove, manjak oborina i brojne šumske požare.
Alarmantno stanje potvrđuju i podaci Europskog opservatorija za sušu (EDO), koji protoke rijeka uspoređuje s povijesnim podacima te ih razvrstava prema intenzitetu isušivanja.
Rajna je gotovo neprekidno od početka lipnja bila u stanju najteže hidrološke suše duž velikog dijela toka, od švicarskih planina do zapadne Njemačke.
REUTERS
Marton Monus/REUTERS
Teško je pogođen i Dunav, posebno u Mađarskoj, gdje je nizak vodostaj utjecao na rad jedine nuklearne elektrane u zemlji, koja koristi vodu iz Dunava za hlađenje reaktora.
U Francuskoj je nekoliko stotina kilometara Loire, od Orléansa do Atlantskog oceana, između druge polovice lipnja i kraja srpnja bilježilo izuzetno niske protoke. Ekstremna hidrološka suša zahvatila je i velik dio Rone, od Švicarske do Sredozemnog mora.
PROČITAJTE: Jesu li prirodne katastrofe Božja kazna?
Deseci tisuća ljudi već imaju problema s vodom
Francuska ministrica za ekološku tranziciju Monique Barbut još je 27. srpnja upozorila da je opskrba pitkom vodom problematična u 47 departmana.
Povremena ograničenja u opskrbi vodom iz slavine već su tada pogađala više od 30.000 stanovnika u 80 općina. Dio kućanstava zbog toga se pitkom vodom morao opskrbljivati iz cisterni ili koristiti vodu iz boca.
Situacija se u međuvremenu dodatno pogoršala pa će ministrica u srijedu održati sastanak s članovima Odbora za hidrološka predviđanja i praćenje te regionalnim prefektima.
Na sastanku bi trebao biti predstavljen najnoviji pregled hidrološkog stanja u cijeloj zemlji, kao i posljedice dugotrajne suše na različite načine korištenja vode u pojedinim regijama.
Posebno će se razmatrati i utjecaj nestašice vode na biljni i životinjski svijet.
