Svijet je posljednjih dana suočen s nizom ozbiljnih prirodnih nepogoda koje su ponovno otvorile pitanje utjecaja klimatskih promjena na svakodnevni život milijuna ljudi.
Razorne bujične poplave i odroni zemlje pogodili su područje na granici Nepala i Tibeta, uništivši kuće, ceste i mostove. Prema izvještajima, stotine turista i dalje se vodi kao nestalo, a kineske vlasti u Tibetu upozorile su na moguće velike žrtve. Snimke s terena prikazuju vodenu bujicu koja u nekoliko trenutaka odnosi zgrade dok se stanovništvo pokušava skloniti na povišena mjesta.
Nepalski ministar vanjskih poslova Shisir Khanal izjavio je u parlamentu da bi poplave mogle biti posljedica lavine izazvane potresom, no Američki geološki zavod (USGS) naknadno je pojasnio kako zabilježeno podrhtavanje tla, jačine ekvivalentne magnitudi od 5,2, nije bio potres, već posljedica samog odrona.
Istovremeno, indonezijski Centar za vulkanologiju i ublažavanje geoloških opasnosti zabilježio je čak trinaest erupcija vulkana Anak Krakatau u pokrajini Lampung, s izbačajima pepela i materijala visine od 50 do 300 metara iznad kratera. Vulkanolozi upozoravaju da bi mogle uslijediti nove erupcije. Podsjetimo, upravo je na tom području 1883. godine zabilježena jedna od najrazornijih vulkanskih erupcija u povijesti, koja je uzrokovala globalno zahlađenje koje je trajalo gotovo godinu dana.
Zagrijavanje oceana
Zabrinjavajući su i podaci o stanju svjetskih oceana. Prema podacima europske službe Copernicus, prosječna globalna temperatura površine mora dosegnula je krajem kolovoza novi rekord, premašivši dosadašnji najviši zabilježeni iznos iz ožujka 2024. godine.
Znanstvenici ističu kako je neuobičajeno da se rekordna temperatura bilježi u kolovozu, s obzirom na to da oceani obično dosežu godišnji maksimum u ožujku i travnju. Trenutačno se, prema podacima američke agencije NOAA, čak 42 posto svjetskih oceana nalazi pod utjecajem neuobičajenih morskih toplinskih valova, a osobito izražen fenomen zabilježen je u Tihom oceanu.
Stručnjaci upozoravaju da zagrijavanje oceana pojačava rizik od podizanja razine mora, ekstremnih oluja te suša i požara, a već sada se u Europi i Sjevernoj Americi bilježe rekordni toplinski valovi i požari, dok Aziju pogađaju obilne kiše i tajfuni. Na sve to nadovezuje se i razvoj snažnog El Niña, klimatskog fenomena koji dodatno podiže globalne temperature i mijenja obrasce vremena diljem svijeta.
Posebno zabrinjavajuće su posljedice za morski svijet. Nedavno istraživanje, koje je obuhvatilo praćenje 33.000 populacija riba na sjevernoj hemisferi u razdoblju od 1993. do 2021. godine, pokazalo je da kronično zagrijavanje oceanskog dna dovodi do pada biomase ribljeg fonda i do gotovo 20 posto u samo jednoj godini. Znanstvenici upozoravaju da bi nastavak takvog trenda mogao ozbiljno ugroziti globalnu opskrbu hranom, osobito u siromašnijim dijelovima svijeta.
Ovakav niz događaja podsjeća na krhkost svijeta u kojem živimo i potrebu za odgovornim odnosom prema stvorenom okolišu. Za vjernike, ovi prizori su poziv na molitvu za pogođene ovim katastrofama te na razmišljanje o vlastitoj odgovornosti prema Božjem stvorenju, ali i na solidarnost s onima koji su najviše pogođeni posljedicama ovih nepogoda.
