Tijekom nedavne obnove Bazilike Svetoga groba u Jeruzalemu, jednog od najsvetijih mjesta kršćanstva, arheolozi su došli do zapanjujućih otkrića koja nude novi uvid u povijest Isusove smrti i uskrsnuća.
Pod vodstvom arheologinje dr. Francesce Stasole, istraživanja su obuhvatila područje ispod originalnog sloja crkve iz 4. stoljeća, kada je car Konstantin naredio izgradnju prvih kršćanskih spomenika u čast Kristove muke.
Prilikom iskapanja otkriveni su slojevi koji svjedoče o dugoj i bogatoj povijesti Jeruzalema – od ostataka kamenoloma iz željeznog doba, preko rimskog razdoblja, pa sve do ranokršćanskih i srednjovjekovnih struktura.
Najzanimljivije otkriće odnosi se na potvrdu evanđeoskog izvještaja iz Ivanova evanđelja, koje opisuje mjesto Isusova raspeća i ukopa kao da se nalazilo “u vrtu”.
„Primijetili smo da je napušteni kamenolom bio pretvoren u židovsko groblje s grobnicama isklesanim u stijeni, ali i da su u nekim dijelovima bile napravljene terase sa suhozidima, unutar kojih smo pronašli tragove uzgoja biljaka“, kaže dr. Stasola. Paleobotaničke analize peludi potvrdile su da je na tom području zaista postojala vegetacija i kultivirani vrtovi.
Ova otkrića nude dodatnu potvrdu biblijskih izvještaja, ali i produbljuju naše razumijevanje kako se sveto mjesto razvijalo tijekom stoljeća – od vremena Isusa, preko rimskog grada, do današnjeg hodočasničkog centra. Dr. Stasola naglašava da je svaki sloj zemlje koji otkriju poput okretanja stranice povijesne knjige.
„Kopanje u ovom kontekstu nije samo znanstveni posao – to je emocionalno i duhovno putovanje kroz priču koja je duboko ukorijenjena u srcima milijuna ljudi“, dodala je.
Otkrića iz Bazilike Svetoga groba još jednom potvrđuju kako arheologija može osvijetliti drevne tekstove i povezati nas s događajima koji su oblikovali povijest čovječanstva i vjeru milijuna diljem svijeta.
