Baptisti vjeruju da je Biblija jedini i vrhovni autoritet jer je božanski nadahnuta. Najpoznatiji su po vjerovanju u krštenje odraslih vjernika. 

Baptisti su jedna od najpoznatijih denominacija u protestantskom kršćanstvu i prikladno nazvana po svom glavnom vjerovanju u krštenje vjernika, kojim osoba odlučuje javno obznaniti ​​svoju vjeru u Krista.

U SAD-u ima oko 50 milijuna baptista, što ih čini jednom od najvećih skupina protestanata u toj zemlji.

Tko su baptisti i što vjeruje Baptistička crkva? Donosimo 10 stvari koje trebate znati o njima.

1. Postoji nekoliko različitih mišljenja o porijeklu Baptističke crkve.

Prema Bruceu Gourleyju, bivšem izvršnom direktoru Baptističke povijesti i baštine, postoje četiri glavna mišljenja o tome kako su nastali baptisti. Prvo je da su se baptisti razvili iz Engleskog separatističkog pokreta, kada su se u 16. i 18. stoljeću protestantski kršćani odvojili od Engleske crkve. Ovo je najčešće prihvaćeno gledište, a najranija Baptistička crkva smatra se crkva iz 1609. u Amsterdamu.

Drugo mišljenje smatra da su baptisti potekli od engleskog separatizma i bili u velikoj mjeri pod utjecajem anabaptista, odnosno nizozemskih menonita. Treće i četvrto mišljenje kaže da Baptistička crkva postoji u nekom obliku još od Krista i Ivana Krstitelja.

Baptisti - krštenje odraslih
Foto: Unsplash

2. Baptistička crkva započela je u 17. stoljeću u Americi.

U Americi, bivši pripadnik Engleske crkve, Roger Williams, službeno se odvojio u Koloniji zaljeva Massachusetts zbog vjerovanja u crkvene funkcije. Godine 1638. osnovao je prvu Baptističku crkvu u Americi na nekoloniziranom Rhode Islandu. Istovremeno je Englez John Clarke, također na Rhode Islandu, osnovao Baptističku crkvu. Ova su dvojica kasnije dobila povelju od kralja Charlesa II. kojom im je bila zajamčena sloboda vjere na Rhode Islandu.

Prema Američkim baptističkim crkvama SAD-a, do 1790. bilo je 35 baptističkih udruga u Americi i oko 560 službenika. Procjene kažu da je u SAD-u bilo oko 750 crkava i 60.000 baptista. Povjesničari kažu da je baptističko vjerovanje u vjersku slobodu imalo značajan utjecaj na formiranje Prvog ustavnog amandmana.

3. Baptističke crkve su podijeljene na različite pod-denominacije.

U SAD-u, najveća grupa je Južna baptistička konvencija. Od 2015. godine grupu čini više od 15 milijuna članova. Južni baptisti koji su se odvojili od sjevernih baptista osnovali su Konvenciju 1845. godine u Georgiji zbog neslaganja oko robovlasništva.

Ostala udruženja uključuju manje konzervativne organizacije (kao što su Američke baptističke crkve SAD-a, Baptistička opća konferencija i Baptistička opća konvencija u Teksasu) Baptističkih crkava i Nezavisnih baptističkih crkava koje nisu dio hijerarhijske strukture ili vladajućeg autoriteta. Ta je skupina počela krajem 19. i početkom 20. stoljeća, a sastojala se od vjernika koji su se željeli pridržavati konzervativnijeg nauka.

Postoji i Svjetski baptistički savez, koji uključuje oko 200 baptističkih organizacija i konvencija. Južna baptistička konvencija, međutim, napustila je Savez 2004. godine zbog pitanja homoseksualnosti i žena u službi.

4. Glavno vjerovanje u Baptističkoj crkvi je krštenje.

Baptistička crkva vjeruje u krštenje tek nakon što osoba prizna Krista kao svog Spasitelja. Krštenje simbolizira očišćenje od grijeha. Neke crkve koriste prskanje vodom kao krštenje, ali većina prakticira kompletno uranjanje, kada se kandidat potpuno uranja u vodu. To simbolizira krštenje učenika kao što se navodi u Ivanu 3. Praksa potječe i iz Rimljanima 6, koje kaže da se „krštenjem dakle ukopasmo s njime u smrt da, kao što Krist slavom Očevom bi uskrišen od mrtvih, tako i mi prohodimo u novosti života.“

Krštenje nije uvjet za spasenje i mnoge crkve ne prakticiraju krštenje djece. Umjesto toga, krštenje u Baptističkoj crkvi je javni izraz vjere. „Iako je osobno, nije privatno“, kaže članak iz časopisa Južne baptističke konvencije. „Takav čin poslušnosti zapravo daje osobno svjedočanstvo i otvara vrata za službu u crkvi.“

5. Baptisti su tradicionalno jaki vjernici pod biblijskim autoritetom.

Od osnutka crkve, baptisti govore da je Biblija jedini autoritet za kršćansku vjeru i praksu. Baptisti vjeruju da je Biblija jedini autoritet jer je božanski nadahnuta i ima božansku prirodu.

Druga Timoteju 3,16-17 često se citira kao primjer zašto baptisti čvrsto vjeruju u Bibliju. Stihovi kažu: „Svako je Pismo od Boga nadahnuto i korisno za poučavanje, za prijekor, za popravljanje, za odgajanje u pravednosti, da čovjek Božji bude potpun, opremljen za svako dobro djelo.“

Duh Sveti nadahnuo je Bibliju i osposobio ljude da zabilježe istinu o Bogu i daju upute o tome kako primijeniti Bibliju u kršćanskom životu. Neke se baptističke crkve ne slažu s određenim praksama, ali za mnoge je Biblija jedini autoritet.

Baptistička crkva
Foto: Unsplash

6. Baptisti imaju različita uvjerenja o kalvinizmu u odnosu na arminijanizam.

Često se smatra da je glavna podjela u protestantskoj crkvi kalvinizam nasuprot arminijanizma. Kalvinizam je nazvan po Jeanu Calvinu, teologu i pastoru tijekom protestantske reformacije. Glavni temelj kalvinizma je predestinacija, po kojoj su neki ljudi predodređeni da budu spašeni. To jest, Bog je odlučio samo neke spasiti milošću. Drugi su namijenjeni za prokletstvo zbog njihovog prvotnog grijeha.

U arminijanizmu, nazvanom po Jacobusu Arminiusu, učenja kažu da nas je Bog izabrao da donosimo spasenje svima, a ljudi imaju sposobnost donijeti odluku da povjeruju.

Čak i unutar kalvinizma i arminijanizma u Baptističkoj crkvi, postoje različita uvjerenja i mnoge rasprave. Južna baptistička konvencija održala je brojne konferencije usredotočene na tu dugogodišnju protestantsku raspravu.

7. Gospodnja večera je simbolički čin poslušnosti.

U Baptističkoj crkvi, Gospodnja večera, još poznata kao pričest, simbolična je praksa čašćenja Isusove smrti. Pričest nije nužna za spasenje.

Praksa dolazi od Isusove Posljednje večere sa svojim učenicima. Objedovali su beskvasni kruh i vino. Kruh simbolizira Kristovu čistoću, a vino (ponekad sok od grožđa) simbolizira Kristovu krv koju je prolio za svoj narod.

Gospodnja večera znači sjećanje na Kristovu žrtvu na križu. Za razliku od drugih kršćanskih denominacija, kao što je Rimokatolička crkva, Gospodnja večera nije doslovno Kristova krv i tijelo.

Nema postavljenog kalendara za sudjelovanje u Gospodnjoj večeri među baptističkim crkvama, ali svaki put kada se prakticira, treba biti vrijeme predanosti i molitve. U mnogim crkvama svi mogu sudjelovati u Gospodnjoj večeri.

8. Baptisti snažno potiču evangelizaciju i misionarski rad.

Kao odgovor na Kristov poziv da „učine učenicima sve narode“, mnogi baptisti potiču misionarska djela i evangelizacijske prilike.

Baptisti kažu da milijuni ljudi širom svijeta nisu čuli za Isusa, a evangelizacija je misija dijeljenja Kristove poruke. Evangelizacija ima dugu povijest u Baptističkoj crkvi. Prema Američkim baptističkim crkvama SAD-a, povjesničari su već 1824. koristili knjige, traktate i druge resurse u evangelizaciji.

Skupovi pokojnog evangelizatora Billy Grahama potaknuli su valove novih evangelizacijskih konferencija i konvencija, koji privlače milijune ljudi. Baptisti lokalno potiču jedni druge da javno dijele svoju vjeru i donose Kristovu poruku svojim bližnjima, na radnim mjestima, u školama i pri drugim svakodnevnim aktivnostima.

Baptisti vjeruju u „poziv“ da dijele evanđelje, a u mnogim crkvama baptisti uče kako prilagoditi svoj pristup da što bolje naviještaju Kristovu poruku.

Sveto pismo kod baptista
Foto: Unsplash

9. Baptisti su pristaše vjerske slobode.

U skladu s Thomasom Jeffersonom, rani su baptisti čvrsto držali stav koji podržava vjersku slobodu. Suočeni s progonom zbog vlastitog uvjerenja u krštenje vjernika, baptisti su trpjeli kažnjavanje, uznemiravanje, a ponekad i zatvaranje. Primjerice, u Massachusettsu 1645., kolonija je zabranila baptiste, nazvavši ih „problematičnim crkvama na svim mjestima“, prema Povjerenstvu etičke i vjerske slobode Južne baptističke konvencije.

Kao odgovor na taj progon, baptisti su kasnije pomogli utjecati na Prvi amandman. Rana crkva je vjerovala u razdvajanje u crkvi i državi, tako da vjerska sloboda bude dostupna svima i svi budu slobodni prakticirati vjeru kako žele. Prvim amandmanom baptisti su podržali „slobodnu praksu vjere“, a ne „nacionalnog pastora“.

10. Oko 50 milijuna Amerikanaca ispovijeda da su baptisti.

Prema studiji iz 2014., baptisti čine gotovo 16 posto američke populacije odraslih. Samo u Južnoj baptističkoj konvenciji ima oko 46.500 crkava i oko 15 milijuna članova. Godine 2016. u Južnoj baptističkoj konvenciji prijavljeno je oko 280.000 krštenja. U mreži Američke baptističke crkve SAD-a ima oko 5.000 zajednica i oko 1,3 milijuna članova.

U izvješću studije iz 2015. godine, 36 posto evanđeoskih protestanata nalazi se u baptističkim denominacijama.

Prema izvješću iz 2016. godine, u Svjetskom baptističkom savezu, najvećoj organizaciji baptista na svijetu, oko 48 milijuna je dio saveza. (Autorica: Amanda Casanova; Prijevod: Vesna L.; Izvor: Crosswalk.com)

Baptisti u Hrvatskoj

Baptisti se u Hrvatskoj prvi put počinju okupljati 1872./73. godine u Zagrebu, a vodio ih je pastor Heinrich Meyer (1842.-1919.). 1883. godine započinju baptistička bogoslužja u Daruvaru, a 1891. godine je osnovana prva Baptistička crkva u Zagrebu.

1893. godine je održan prvi popis u kojem su baptisti identificirani kao vjerska zajednica u Hrvatskoj. 1991. godine je osnovan Savez baptističkih crkava u Republici Hrvatskoj čiji je prvi predsjednik bio dr. Branko Lovrec.

U Hrvatskoj ima oko 2.000 krštenih članova, a šira baptistička obitelj, koja uključuje djecu, redovite posjetitelje i prijatelje, broji oko 3.000 ljudi, piše Baptistička crkva Zagreb.