Budizam: 8 stvari koje trebate znati o budistima

Budizam je više filozofija, nego religija. Koja su učenja i vjerovanja budista? Za budizam je postojanje Boga nebitno. Ono nije potvrđeno, niti porečeno.

Evo devet stvari koje biste trebali znati o ovoj istočnjački-orijentiranoj globalnoj religiji. 

Budizam je nastao u Indiji

Budizam (poput hinduizma) često se opisuje kao pojedinačna religija, no puno ju je preciznije opisati kao ”obitelj” religija ili duhovnih tradicija koje dijele slična vjerovanja i karakteristike.

Religija je nastala u Indiji prije otprilike 2.500 godina na temelju učenja Siddharthe Gautame, koji je kasnije postao poznat kao ”Buddha”, što znači ”probuđeni” ili ”prosvijetljen”.

Budizam se proširio Azijom i postao dominantna religija u zemljama kao što su Kambodža, Japan, Laos, Mongolija, Mjanmar, Šri Lanka, Tajland i Tibet. Prije širenja islama, budizam je bio najraširenija religija u Središnjoj Aziji, Afganistanu, Maleziji i Indoneziji. 

Siddhartha Gautama

Siddhartha Gautama je rođen u imućnoj obitelji u današnjem Nepalu. Premda je često bio opisivan kao princ, vrlo je vjerojatno da je njegov status bio status regionalnog vođe, nešto kao plemenski poglavica. Za vrijeme njegovih kasnih dvadesetih godina, doživio je osobne krize koje su nastale zbog stvarnosti ljudskih patnji.

Najprije je postao lutajući asket, no to mu nije pomoglo da ostvari svoj cilj. Navodno je zadobio Nirvanu (potpuno prosvjetljenje), dok je sjedio ispod stabla smokve. Nakon toga, postao je poznat kao Buda, a je život posvetio širenju svojih učenja. Učenjaci se slažu s time da je Buda umro negdje između 410. i 370. godine prije Krista. 

Budizam četiri plemenite istine
Foto: Pixabay

Budizam – četiri plemenite istine

Za budiste, najvažnija budistička učenja su ”Četiri plemenite istine”, koje se dijele, uz neke varijacije, između svih budističkih sljedbi. Četiri istine su ”dukkha” (istina patnje); porast ”dukkhe” (uzroci patnje), zaustavljanje ”dukkhe” (završetak patnji) i put koji vodi do zaustavljanje ”dukkhe” (put prema slobodi od patnje).

Kao što Charley Linden Thorp objašnjava, četiri istine se najbolje mogu razumjeti kao medicinski način: 1. istina je dijagnoza bolesti ili stanja, 2. istina je identificiranje ili određivanje uzroka, 3. istina je prognoza ili posljedica, 4. istina je liječenje. 

U budističkim učenjima, četvrta istina (zaustavljanje ”dukkhe”) sastoji se od Osmerostrukog puta, koji nastaje ”samsarom” (na primjer, krug rađanja, mučnog postojanja i ponovne smrti) to ”nirvane” (otpuštanje od ponovnog rođenja u ”samsari” i prestanak ”dukkhe”). On se sastoji od: 

  • Ispravnog pogleda: preciznog razumijevanja prirode stvari, pogotovo Četiri plemenite istine. 
  • Ispravne odlučnosti: izbjegavanje misli privrženosti, mržnje i zlih namjera. 
  • Ispravnog govora: pravilnog govora, suzdržavanje od pogrešnih verbalnih izražaja, kao što je laganje, govor podjela, grub govor i bezuman govor. 
  • Ispravnih djela: suzdržavanje od tjelesnih nedjela kao što je ubijanje, krađa i seksualni prijestupi. 
  • Ispravnog življenja: izbjegavanje postupaka koji na izravan ili neizravan način štete drugima, kao što je prodaja robova, oružja ili životinja za klanje, opojnih droga ili otrova. 
  • Ispravni trud: napuštanje negativnog stanja uma koje je možda već nastalo, sprječavanje ponovnog pojavljivanja negativnih stanja i zadržavanje pozitivnih stanja koja su se već pojavila. 
  • Ispravno umovanje: svjesnost o tijelu, osjećajima, misli i fenomenima (sastojci postojećeg svijeta). 
  • Ispravna meditacija: jedno-umnost; usredotočivanje pozornosti kako bi se postiglo stanje meditacije. 

Ovih osam aspekata puta često je podijeljeno u tri skupine ili ”skandhas”: tri od pet odnose se na moral, šest do osam na meditaciju, a jedna do dvije na unutarnji uvid. Kao što Throp navodi, ovaj ”osmerostruki” put nije ”linearan, ne prelazi iz jednog stadija u drugi, već je kumulativan tako da se idealno svih osam puteva u isto vrijeme prakticira. 

Budizam kao religija 1
Dalaj Lama je najveći duhovni vođa budista; Foto: Wikipedia

Budizam nije religija, već filozofija

Budizam ne zahtijeva vjeru ili vjerovanje i ne uključuje koncept boga. Kao ne-teistička religija, postojanje boga smatra se nevažnim, niti potvrđenim niti porečenim. Budisti također nemaju koncept grijeha, već umjesto toga ljudsku patnju razmatraju kroz ”neznanje”. Fundamentalno učenje budizma je karma; odnosno zakon uzročnosti. Svaka vrsta namjerne, dragovoljne akcije, misli, riječi ili djela smatra se kao karma. Karma je ono što vodi do ”samsare” i ukazuje na potrebu za nirvanom. 

Četiri najveće budističke grane su Mahayana, Theravada, Vajrayana i Zen budizam. Mahayana je zajednički naziv za skupinu budističkih škola, koje se razlikuju po učenju, no moralno su usredotočeni na suosjećanje i unutrašnji uvid ili mudrost. Theravada (što znali ”učenje drevnih”) naglasak stavlja na zadobivanje samo-oslobođenja kroz vlastiti trud, kao što je meditacija, Vajrayana (što znači ”Vozilo munje”) vjeruje da nirvana i samsara nisu različiti te da uče sve, uključujući i želja, može biti iskorištena kako bi se zadobila sloboda, koja se može zadobiti unutar jednog života. Zen budizam uči da svatko ima potencijal biti prosvijetljen te da je jedini način da se takav cilj postigne meditacija. 

Dalaj Lama 

Najprepoznatija religijska figura u budizmu je Dalaj Lama, najveći duhovni vođa Geluga (”Žuti šešir”), škole tibetanskog budizma (oblika Mahayana i Vajrayana budizma). Za Dalaj Lame se vjeruje da su reinkarnirane manifestacije Avalokiteshvare ili Chenreziga, Bodhisattve suosjećanja i sveca-zaštitnika Tibeta. (Bodhisattve su ”uopćena bića, nadahnuta željom da zadobiju budistička obilježja za dobrobit svih bića, oni koji su se zakleli da će biti ponovno rođeni kako bi pomogli čovječanstvu”).

Trenutni Dalaj Lama, Tenzin Gyatso, rođen je 1935. i prema mnogim budistima smatran je reinkarnacijom prošlog, 13. Dalaj Lame, Thubtena Gyatsoa. 

Budizam je najveći u Kini

Prema rezultatima Pew istraživanja, gotovo polovica budista živi u Kini, gdje čine samo 18. posto stanovništva. Većina ostalih budista u svijetu živi u istočnoj i južnoj Aziji, uključujući i 13 posto u Tajlandu (gdje je 93 posto stanovništva budističko). Samo oko 1,4 posto budista u svijetu žive u državama izvan Azije.

Budisti čine ugrubo jedan posto populacije odraslih u SAD-u. Budisti su ”američki-Azijati”. Sveukupno, budisti su 2015. godine činili 7 posto svjetske populacije. Zbog niskih stopa nataliteta i niske stope preobrazbe, očekuje se da će se taj postotak do 2060. smanjiti na 5 posto. 

Budizam duhovnost
Foto: Pixabay

Budizam – duhovnost

Duhovni kontekst budizma dodatno otežava širenje evanđelja s budistima. Mnogi kršćanski apologeti preporučuju pronalaženje sličnih konteksta i sličnih pretpostavki. Na primjer, kao što Alex Kocman kaže: „Četiri plemenite istine mogu kršćanima dati četiri korisne ”odskočne daske” za razgovor o biblijskim pogledima na život, smrt i spasenje“. Justin Caudill također naglašava važnost svjedočanstava i iskren odnos. „Naša svjedočanstva djeluju kada s budistima ništa drugo ne uspijeva, a vjerujemo da je ovo istinito iz nekoliko razloga. Svjedočanstva su učinkovita zato što su ona priče, priče istinskog jezika srca za budiste“.

Sam Chan dodaje kako budiste čeznu za dvjema stvarima: moći i kontrolom nad njihovim životima te mirom i ”shalomom”. „Isus je jedini koji nam može dati moć nad zlim duhovima i moć da budemo iscijeljeni, kaže Chan. „Isus daje mir. On ne uzima patnju, ali daje nam do znanja kako postoji mudrost, plan i svrha, usmjerenje u ovome svemiru“. Zbog toga možemo uživati mir, naš ”shalom”, kojeg nitko drugi ne može uživati“.

Budizam – sveti spisi

Učenje budizma se nalazi u zbiru svetih pisma nazvanih ‘ tri košare’ ili Tripitaka, a također i u knjigama različitih škola budizma.

Tripitaka Vinaya Pitaka govori o redovničkoj disciplini. Sutra (ili Dharma) Pitaka govori o doktrini, npr. povijesti Budhe, teoriji osobnosti i ponovnom rađanju, o Tri dragulja i Pravilima.

Abhidharma Pitaka govori o naprednoj doktrini i filozofiji.

Dhammapada ili ‘Staza prirode’. To je najstariji budistički tekst. Dosta je kratak, ali od velike važnosti i sadrži Četiri plemenite istine. Plemenitu osmerodijelnu stazu i mnoge poduke o praktičnoj moralnosti i samodisciplini.

Prema članku autora Joea Cartera; Izvor: Thegospelcoalition.org; Prevedeno i objavljeno uz dopuštenje portala Thegospelcoalition.org koje ekskluzivno vrijedi za novizivot.net.