Ubrzano otapanje ledenjaka u južnoameričkim Andama drastično povećava rizik od razornih poplava, klizišta i lavina, upozoravaju čileanski znanstvenici u novoj studiji objavljenoj u Naučnom časopisu Južne Amerike.
Znanstvenici sa Sveučilišta u Santiagu navode da rastuće globalne temperature čine drevne ledenjake iznimno nestabilnima. Smanjivanjem ledene mase oslobađa se pritisak na planinske stijene, što uzrokuje mrvljenje padina, odrone i opasnost od seizmičkih aktivnosti. Posebnu prijetnju predstavlja iznenadno pražnjenje ledenjačkih jezera, poznato kao pojava GLOF, koja može potopiti čitava naselja u dolinama.
Geolog profesor Felipe Ugalde ističe da porast ugljičnog dioksida i visoke temperature dovode do pucanja leda i destabilizacije terena duž cijelog lančanog masiva. Čile se nalazi na pacifičkom “Vatrenom prstenu”, pa spajanje vulkanskih aktivnosti i otapanja leda dodatno povećava rizik od katastrofalnih scenarija, sličnih onima koji su nedavno pogodili regije na Himalaji.
Znanstvenici pozivaju na hitno uvođenje naprednih sustava ranog upozoravanja pomoću satelita, dronova i hidrodinamičkih modela kako bi se na vrijeme identificirala najugroženija područja.
Dok se znanost bori s ublažavanjem posljedica klimatskih promjena, kršćani su pozvani na mudro upravljanje prirodnim resursima i molitvu za zaštitu svih zajednica koje žive u pogođenim područjima.
