Kada se govori o dugovječnosti, u prvom se planu obično spominju mediteranska prehrana, redovita fizička aktivnost i kvalitetan san. Međutim, nova psihološka istraživanja pokazuju kako važnu ulogu igra i naša osobnost, točnije način na koji reagiramo na životne izazove.
Istraživanje provedeno među stanovnicima talijanskog otoka Sardinije, poznatog po iznimno visokom udjelu stogodišnjaka, otkrilo je zanimljivu zajedničku crtu.
Znanstvenici sa Sveučilišta u Cagliariju ispitali su 125 osoba u dobi od 71 do 101 godine te ustanovili da je najizraženija razlika kod stogodišnjaka njihova naglašena otvorenost prema novim iskustvima. U psihologiji to označava radoznalost, želju za učenjem, interes za nove ideje i spremnost na prilagodbu promjenama.
Osobe s tom osobinom češće održavaju mentalnu i fizičku aktivnost, lakše se nose sa stresom te njeguju društvene kontakte i hobije. Znanstvenici naglašavaju kako sama osobnost ne produžuje život izravno, već oblikuje pozitivne navike koje dugoročno čuvaju zdravlje i vedrinu duha.
Ova saznanja podsjećaju nas na to da je svaki dan dar u kojem valja ustrajati s otvorenim srcem i znatiželjnim umom. Njegovanje radosti, učenje novih vještina i otvorenost prema bližnjima donose unutarnji mir te nas uče zahvalnosti na svim godinama koje su nam darovane.
