Naslovnica Duhovnost Kako vjerovati novozavjetnim izvještajima o Isusovom životu kada znamo da su napisani...

Kako vjerovati novozavjetnim izvještajima o Isusovom životu kada znamo da su napisani mnogo kasnije nakon Njegove smrti?

Ljudi su izgleda međusobno suglasni o tome da su novozavjetni izvještaji napisani mnogo kasnije nakon samih događaja pa stoga podaci nisu pouzdani. Činjenice, međutim ukazuju na drugo. Isusov život su očevici opisali na temelju svjedočanstava ”iz prve ruke”. Pisci Novoga zavjeta su živjeli u isto vrijeme kada su se ti događaji zbivali, osobno su u njima sudjelovali, ili su bili u vezi sa svjedocima tih događaja.

Postoji snažno unutarnje svjedočanstvo da su evanđelja napisana vrlo rano; Djela apostolska, koja izvješćuju o misijskom djelovanju prve Crkve, napisao je Luka kao nastavak svojeg ranijeg izvješća evanđelja. Djela apostolska završavaju opisom Pavlovog boravka u Rimu, ali nije opisana njegova smrt.

To nas navodi da prihvatimo činjenicu kako je ta knjiga napisana prije Pavlove smrti, jer su ostala važna zbivanja iz njegovog života temeljito zapisana. Na temelju opravdanih razloga za vjerovati je da je Pavao pogubljen za vrijeme Neronovih progonstava 64. godine, što znači da su Djela apostolska napisana prije tog doba.

Ako su Djela apostolska bila napisana prije 64. godine, tada je Evanđelje po Luki, čega su Djela nastavak, moralo biti napisano negdje prije tog datuma, vjerojatno krajem pedesetih godina tog stoljeća. Kristovo raspeće zbilo se oko 30. godine, što znači da je Lukino evanđelje sastavljeno unutar 30 godina od zbivanja samih događaja.

Prva je Crkva općenito smatrala da je Matej prvi napisao evanđelje, što znači da nas ono približava životu Isusa Krista. Sve te činjenice navode nas prihvatiti da su prva tri evanđelja napisana unutar trideset godina događaja koje opisuju, dok je još bilo neprijateljski raspoloženih očevidaca koji su mogli poništiti njihovo svjedočanstvo, ukoliko ne bi bilo točno.

Takve su činjenice nedavno utjecala na Johna A. T. Robinsona, liberalnog teologa, da datume novozavjetnih izvještaja stavi u mnogo ranija razdoblja nego što smatraju liberalni teolozi. Robinson tako tvrdi u svom djelu Redating the New Testament da je Novi zavjet mogao biti dovršen čak prije 70. godine, dok je još uvijek bilo očevidaca.

Na temelju tih činjenica, čuveni biblijski arheolog, W. F. Albright je rekao: ”Možemo već sada naglasiti da više nema čvrstog temelja tvrdnji da su knjige Novoga zavjeta bile napisane nakon 80. godine, dvije pune generacije prije 130. i 150. godine što iznose najradikalniji suvremeni kritičari Novoga zavjeta.”

Što se tiče Ivanova evanđelja Albrightov datum kojeg navodi (80. godina) možda je u pitanju. Postoje dovoljni razlozi smatrati da je apostol Ivan bio prognan na otok Patmos za vladavine cara Domicijana negdje oko 95. godine. Također se po tradiciji smatra da je on ondje napisao Otkrivenje. To potvrđuju i Klement Aleksandrijski, Euzebije i Irenej.

Činjenice potvrđuju da (1) zapisi i izvještaji nisu napisani mnogo kasnije od zbivanja događaja, već unutar vremenskog razdoblja bliskog samim događajima, a (2) napisani su u razdoblju kad su još mnogi bili upoznati s činjenicama ili su čak bili očevici tih zbivanja. Neizbježan zaključak navodi nas da prihvatimo novozavjetne izvještaje o Isusu Kristu kao potpuno istinite.

Autori: Josh McDowell i Don Stewart; iz knjige ”Odgovori na teška pitanja”

NAJNOVIJI ČLANCI