U Francuskoj se rasplamsala žestoka rasprava nakon što je najavljen prijedlog zakona koji bi mogao iz temelja promijeniti odnos crkve i države.
Tamošnji zastupnici u parlamentu spremni su za raspravu o kontroverznom zakonskom rješenju koje bi vjerske vođe obvezalo na prijavljivanje zlostavljanja djece, čime bi se ujedno proširile i ovlasti države nad katoličkim školama.
Katolički biskupi izrazili su veliku zabrinutost uoči rasprave u Nacionalnoj skupštini. Predloženi tekst izričito navodi da vjerski službenici nisu izuzeti od prijavljivanja informacija do kojih su došli tijekom obavljanja svoje službe. Dodatno se naglašava kako nikakva ispovjedna tajna ne može spriječiti prijavljivanje zlostavljanja.
Svećenstvo čvrsto vjeruje da bi ovakav potez ozbiljno ugrozio povjerljivost koja se očekuje u sakramentu pomirenja. Prema njihovim riječima, time se stvara opasan presedan za uplitanje države u vjersku praksu. Crkva ustraje na stavu da svećenici uvijek potiču žrtve na prijavu zločina te da sami aktivno djeluju protiv zlostavljanja izvan ispovjedaonice.
Biskup Jean-Marc Eychenne iz Grenoblea poručio je javnosti da tajnost ispovijedi nije povlastica za svećenike, već temeljno pravo vjernika. S druge strane, kršćanska zastupnica u Europskom parlamentu Laurence Trochu oštro je kritizirala prijedlog, nazivajući ga pokušajem dekonstrukcije civilizacije i progonom Crkve.
Zagovornici zakona pak tvrde da će nove mjere pomoći vlastima u učinkovitijem zaustavljanju zlostavljanja i progonu počinitelja. Zakon također predviđa proširenje državnih ovlasti nad privatnim školama koje su subvencionirane iz proračuna. Inspekcije bi ubuduće ocjenjivale specifičan karakter tih ustanova, što je izazvalo strah među katoličkim prosvjetnim djelatnicima.
Službenici katoličkog obrazovanja pribojavaju se da bi na meti države moglo završiti vjersko poučavanje o moralu i seksualnosti. Kritičari upozoravaju da bi to izravno ograničilo slobodu bogoštovlja, savjesti i obrazovanja unutar školskog sustava.
Rasprava dolazi nakon prošlogodišnjeg izvješća koje je ukazalo na strukturne propuste države u rješavanju zlostavljanja u školama, uz tvrdnje da su takve pojave posebno prisutne u katoličkim ustanovama.
