Božić je važan dio kulturnog i vjerskog identiteta mnogih naroda. Koje crkve slave Božić po julijanskom kalendaru?
Božić je kršćanski blagdan koji slavi rođenje Isusa Krista. Međutim, ne slave ga svi kršćani istog dana. Razlog tome je što postoje dva različita kalendara koji se koriste za određivanje datuma Božića: gregorijanski i julijanski.
Gregorijanski kalendar je onaj koji se najčešće koristi u svijetu danas. On je uveden 1582. godine od strane pape Grgura XIII. kako bi se ispravio pomak između kalendarske i tropske godine. Prema gregorijanskom kalendaru, Božić se slavi 25. prosinca.
Julijanski kalendar je stariji od gregorijanskog i temelji se na reformi koju je proveo rimski car Julije Cezar 46. godine prije Krista. Julijanski kalendar ima manje prijestupnih godina od gregorijanskog, pa se s vremenom sve više razlikuje od tropske godine. Prema julijanskom kalendaru, Božić se slavi 7. siječnja.
Većina katolika i protestanata slave Božić 25 prosinca
Većina katoličkih i protestantskih crkava prati gregorijanski kalendar i slavi Božić 25. prosinca. Međutim, neke pravoslavne crkve i drugi kršćanski narodi još uvijek se drže julijanskog kalendara i slave Božić 7. siječnja. To su:
- Srpska pravoslavna crkva
- Ruska pravoslavna crkva
- Crnogorska pravoslavna crkva
- Makedonska pravoslavna crkva
- Gruzijska pravoslavna crkva
- Kopti
- Neki manastiri na Svetoj gori u Grčkoj
VIDI OVO: Zašto pravoslavci slave Božić 7. siječnja?
Neke crkve koriste oba kalendara
Osim toga, postoje i neke crkve koje koriste oba kalendara, ovisno o tome koja je njihova tradicija i povijest. To su:
- Carigradska patrijaršija (duhovno središte pravoslavlja)
- Grčka pravoslavna crkva
- Rumunjska pravoslavna crkva
- Bugarska pravoslavna crkva
- Ciparska pravoslavna crkva
- Albanska pravoslavna crkva
- Pravoslavne crkve poljskih, čeških i slovačkih zemalja
- Ukrajinska grkokatolička crkva
Božić po julijanskom kalendaru ima svoje posebne običaje i tradicije, koje se razlikuju od onih po gregorijanskom kalendaru. Na primjer, na Badnjak se odlazi u šumu po hrastovu granu koja se zove badnjak i koja se pali u dvorištu crkve ili kuće. Na Božić se čestita riječima “Mir Božji, Hristos se rodi”. Božićni obrok se sastoji od pečenice, kolača, sira, meda i drugih delicija. Božićno vrijeme traje do 14. siječnja, kada se slavi pravoslavna Nova godina.
Božić po julijanskom kalendaru je važan dio kulturnog i vjerskog identiteta mnogih naroda. On je prilika za slavlje, zajedništvo i zahvalnost Bogu na daru života. On je također podsjetnik na to da su svi kršćani braća i sestre u Kristu, bez obzira na to koji kalendar slijede.
